SAD i Kina "ubijaju" cijenu nafte | Ekonomist

SAD i Kina “ubijaju” cijenu nafte

Cijene nafte su i danas pale, pošto su trgovci odustali od mršavih dobitaka iz prethodne trgovačke sesije, dok investitori očekuju američki izvještaj o zalihama.

Američka “laka” nafta (WTI) za isporuku u septembru pala je na Azijskoj berzi za 24 centa na 42,38 dolara, dok je barel sirove nafte tipa “brent” za oktobarsku isporuku potonuo za 26 centi na 48,55 dolara, prenosi agencija Frans pres.

Cijene oba tipa nafte su se neznatno oporavile na zatvaranju trgovanja na Njujorškoj i Londonskoj berzi juče, ali analitičari kažu da je malo vjerovatno da će uspeti da održe taj oporavak, jer je tržište i dalje preplavljeno isporukama Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), na čelu sa Saudijskom Arabijom.

Trgovci naftom su takođe bili usrijedsređeni na izveštaj o američkim zalihama sirove nafte za nedjelju završenu 14. avgusta, kako bi danas procijenili tražnju u najvećoj svjetskoj privredi, koja je istovremeno i veliki proizvodjač nafte iz škriljaca.

Analitičari očekuju da će zalihe opadati, ali isto tako upozoravaju da njihov nivo ostaje i dalje visok posle slabijeg rasta tražnje nego što je očekivano tokom ljeta.

“Proizvodnja u SAD se pokazala mnogo većom nego što je ranije predviđano, pošto su se kompanije koje vade naftu iz škriljaca radije opredjelile da dramatično snize troškove i povećaju efikasnost nego da srežu proizvodnju”, izjavio je ekonomista za sirovine iz istraživačke kompanije Kepital Ekonomiks, Tomas Pag.

Rast tražnje nije bio u skladu s ponudom, posebno imajući u vidu usporavanje u Kini, najvećem svjetskom potrošaču energije. Iran je prošlog mjeseca takodje postigao dogovor s velikim silama o obuzdavanju svojih nuklearnih ambicija u zamjenu za ukidanje zapadnih ekonomskih sankcija, koje su ograničile iranski izvoz nafte.

“Ovaj obnovljeni pad cijena nafte uveliko je podstaknut kombinacijom zabrinutosti zbog potražnje, naročito u Kini, i nastavljenim snažnim rastom isporuka”, rekao je Pag.

“OPEK je povećao svoju proizvodnju za gotovo 1,4 miliona barela dnevno od januara i potencijalni povratak izvoza iz Irana, početkom iduće godine, mogao bi da pogorša prezasićenost ponude”, ocijenio je on.

izvor: b92

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top