Rusija: Šta sa švercovanom hranom | Ekonomist

Rusija: Šta sa švercovanom hranom

Godinu dana od uvođenja kontrasankcija zapadu kojim zabranjuje uvoz hrane iz EU Rusija je obilježila uništavanjem 200 tona švercovane hrane.

Naime, nakon što se sankcijama protiv Rusije pridružilo još 6 zemalja ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je uništavanje hrane iz zapadne Evrope čiji je uvoz zabranjen, a koja se švercuje pod sertifikatima drugih zemalja.

“Već se smanjio šverc, jer ova mjera je efikasna. Šverc će prosto prestati, jer prestaje njegova ekonomska isplativost. Švercer je izgubio jedan šleper, drugi, treći neće rizikovati. Jer ga jedan šleper robe košta oko 45 hiljada dolara”, kaže Aleksej Aleksejenko, pomoćnik načelnika “Roseljhoznadzora“.

Uništavanje hrane na graničnim prelazima izazvalo je negativnu reakciju dijela društva i veliku polemiku. I osim javne osude, šala po internetu o siru kao narodnom neprijatelju, šala o specijalnim jedinicama za uništavanje hrane,objavljena je peticija za opoziv ukaza i davanje hrane siromašnima i siročadima.

Ovo je pljuvanje u lice ljudima koji su preživjeli rat i koji dobro znaju cijenu hrane. U našoj državi je odnos prema hrani poseban. Hrana ne smije da se baca i u tradiciji je da se i hljeb pojede do posljednje mrve. Ima ljudi koji uopšte ne mogu da priušte ne skupu hranu, nego nikakvu”, kaže Olga Savelijeva, autorka peticije.

Vlasti tvrde da davanje hrane nije tako jednostavno, da je mogućnost za korupciju velika, ali prije svega da davati tu hranu tek tako siromašnima, bolesnima i djeci nije bezbijedno.

“Ko zna odakle su ti proizvodi, gdje su proizvedeni, kako su i koliko dugo čuvani prije nego što su došli do nas. To su proizvodi visokog ritzika”, kaže Aleksejenko.

“Dobro. neka je onda provjere. Čini mi se da je provjeriti ispravnost jefitnije nego uništiti”, kaže Olga Savelijeva, autor peticije, aktivistkinja.

 

IZVOR: B92

 

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top