Rekordna količina e-otpada

Rekordna količina e-otpada

Blizu 42 miliona tona otpada završilo na deponijama, najviše proizvele zemlje koje se hvale velikom ekološkom sviješću.

Tokom prošle godine na deponijama širom svijeta završila je rekordna količina elektronskog otpada. Najviše su ga proizvele zemlje koje se izuzetno hvale svojom razvijenom ekološkom sviješću.

„Svijet se davi u sopstvenom otpadu – tačnije elektronskom otpadu. Cijena tehnološke revolucije dolazi i u obliku o kom se malo govori, a to je smeće. A njegova lavina prijeti da nas sve zatrpa“.

Samo tokom prošle godine gotovo 42 miliona tona tzv. e-otpada, koji uglavnom čine frižideri, veš-mašine i drugi kućni uređaji na kraju svog roka trajanja, završilo je na deponijama.

Riječ je o 1.150.000 velikih kamiona, koji bi, kada bismo ih poredali jedan iza drugog, činili kolonu dugu 23.000 kilometara.

Prema istraživanju Ujedinjenih naroda, nešto manje od šestine ovog otpada je reciklirano.

U poređenju sa 2013. godinom, kada je generisano 39,8 miliona tona e-otpada, prag od 50 miliona ovim tempom mogli bismo dostići do 2018.

Prođimo sada kroz listu najvećih globalnih proizvođača e-smeća. Na prvom mjestu je Norveška sa 28,4 kilograma po glavi stanovnika.

Slijede je Švajcarska, Island, Danska, Britanija, Holandija, Švedska, Francuska, SAD i Austrija.

Urbani rudnik

Regija sa najmanje elektronskog otpada po glavi stanovnika je Afrika. Samo 1,7 kilogram po osobi.

Čitav kontinent je proizveo manje od dva miliona tona otpada.

U kontekstu količine, najviše ovog otpada nastalo je u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama, dakle ukupno 32 posto elektronskog otpada čitavog svijeta. Potom slijede Japan, Njemačka i Indija.

Ironično, iako koristimo riječ otpad, ovdje, zapravo, govorimo i o neiskorištenom profitu. Da je recikliran i obrađen, vrijedio bi 52 milijarde dolara.

To uključuje i 300 tona zlata, što je ekvivalent 11 posto globalne godišnje proizvodnje ovog dragocjenog metala.

Gotovo 60 posto elektronskog otpada stiglo je iz velikih i malih kuhinja i kupatila, a sedam posto od odbačenih mobilnih telefona, računara i štampača.

Zamjenik generalnog sekretara Ujedinjenih naroda David Malone je globalni e-otpad nazvao urbanim rudnikom zbog količine neiskorištenog potencijala, ali i moguće opasnosti, jer koliko god da u tom rudniku ima dragocjenosti toliko ima i toksičnih materijala koji nikada nisu stavljeni pod kontrolu.

Izvor: Al Jazeera 

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top