Reditelj Boris Malagurski trejlerom novog filma izazvao potrese u regionu | Ekonomist

Reditelj Boris Malagurski trejlerom novog filma izazvao potrese u regionu

Film Borisa Malagurskog “Kosovo: Momenat u civilizaciji” koji govori o UNESKO-voj baštini u Srbiji, ali i podatku da je od 1999. godine do danas preko 150 srpskih manastira i crkava uništeno od ruke albanskih ekstremista, nakon prikazivanja trejlera već je izazvao reakcije kako domaće, tako i svjetske javnosti.

Zašto film nosi baš naziv “Kosovo: Momenat u civilizaciji“?

Naziv za film je smislio scenarista Miloš Ninković, mladi diplomirani teolog iz Beograda, koji je rekao da se ovim naslovom već u prvom susretu gledaocu predočava dimenzija tematike, a to je činjenica da je Kosovo civilizacijska tema, odnosno da su manastiri momenat srpskog kulturnog doprinosa svjetskoj kulturi u jednom istorijskom periodu.

Već ste komentarisali na Fejsbuku da mediji u Srbiji ne pišu o filmu “Kosovo: Momenat u civilizaciji“, ali sa druge strane albanski portali prenose vijest, i to kao jednu od udarnih. Zbog čega mislite da je došlo do takve situacije?

U jednom momentu sam se zabrinuo, jer nakon što je Sputnjik prvi objavio kao vijest trejler filma, ostali srpski mediji se u prvi mah nisu oglašavali. Bilo mi je nevjerovatno da u prvom trenutku albanski portali posvećuju više pažnje filmu, ali sam svakako pozdravio njihovu paniku oko filma, jer i kritika je promocija. Vrlo brzo su i srpski mediji počeli da pišu o filmu, u drugačijem svijetlu od albanskih, naravno, što je doprinijelo da se vijest o filmu proširi po zemlji, ali i inostranstvu.

Albanski mediji u fokus svojih vijesti stavili su poređenje uništavanja naših crkva i manastira na Kosovu sa uništavanjima kulturne baštine u Palmiri od strane ISIS. Takođe, na portalu koha.net se može pročitati tekst u kome oni navode kako film propagira mržnju. Da li sada može da se očekuje da Albanci krenu u kampanju protiv filma? Na šta mislite da su spremni da urade samo da izvrnu istorijske činjenice?

Pročitao sam članak u Kohi ditore, poslao sam im odgovor, čekam da vidim da li su dovoljno profesionalni da ga objave. Gotovo nadrealno je to što kritikuju film koji još nije ni gotov, očigledno su ga oni vidjeli prije samog režisera. To pokazuje koliko ih činjenice ni ne zanimaju, već samo propagiraju svoju bajku. Film koji će voditi australijski voditelj Stefan Popović, neće biti politički ostrašćen, niti će propagirati bilo kakvu mržnju, neće propagirati ništa osim istine. Ne brine albanske ekstremiste mržnja, oni se njome hrane, njih brine ta istina. A na jednom albanskom portalu su već pokušali da spinuju priču rekavši da su srpski manastiri, zapravo, albanski, a to je samo pokazatelj koji je cilj prištinskih institucija – da žive srpske pravoslavne manastire pretvore u mrtve turističke atrakcije albanskog istorijskog nasleđa.

Koji trenutak u filmu “Kosovo: Momenat u civilizaciji“, a koji će tek biti prikazan, će imati najviše uticaja da Kosovo ne prime u Unesko?

Poruka na kraju filma sročena je da zaledi žile u venama onima koji misle da će ovaj problem biti riješen sam od sebe i koji vjeruju da nema ničeg lošeg u tome da Kosovo postane članica Uneska. Kadrovi, koje je snimio direktor fotografije Mladen Janković, oslikaće tu poruku na najupečatljiviji mogući način. Nakon što film bude gotov, glavni zadatak će nam biti da film predstavimo pred što većim publikama, po mogućnosti na svjetskim TV kanalima. Trenutno smo u kontaktu sa History kanalom i RT.

Imamo trenutnu situaciju sa Makedonijom, jer su najavili da će u Unesku glasati kao i ostale članice EU. Kako komentarišete takav stav bivše jugoslovenske republike?

Najavili su da će uzeti u obzir stav većine članica EU, ali ako se tom logikom budu vodili, ne vidim zašto se i mi ne bismo vodili tom logikom po pitanju imena Makedonije. Međutim, ukoliko bi i nova makedonska vlast podržala ulazak Kosova u Unesko, kao što je to učinila prethodna, mislim da to ne bi odražavao stav većinskog makedonskog stanovništva, koji ima prijateljski odnos prema Srbima.

Pored filma “Kosovo: Momenat u civilizaciji“ i pored diplomatske aktivnosti države Srbije, šta po Vašem mišljenju još možemo da uradimo kako bismo spriječili prijem Kosova u Unesko?

Lobiranje košta. To nije moj stav, već opšta činjenica. Kosovski tajkuni, poput Bedžeta Pecolija, finansiraju lobiranje za interese kosovskih Albanaca širom svijeta. Većina naših tajkuna se takmiči ko ima veću jahtu. Međutim, i bez finansija, postoji mnogo toga što možemo da uradimo. Svako od nas može da potpisuje peticije, razgovara sa prijateljima na ovu temu, pogotovo ako poznaje strance, da organizuje promocije radova koji promovišu istinu o Kosovu, da pomogne našim sunarodnicima tamo, da posjeti Kosovo barem jednom godišnje, makar na Vidovdan, da uči svoju djecu o tome da je Kosovo naše i da podržava svaku akciju koja ima za cilj da ispravi nepravdu u našoj južnoj pokrajini. Ako žive u inostranstvu, naši ljudi mogu da kontaktiraju medije, da im šalju materijal, da pišu političarima, preplavljuju ih pismima i mejlovima, da se sastaju sa njima i objašnjavaju im šta se dešava, da organizuju skupove, prave organizacije, ulažu sredstva u lobiranje, puno toga može da se uradi. Fali nam malo sloge i motivacije, ali kad god smo se potrudili da zajedničkim snagama nešto promijenimo, pravili smo čuda.


 

 

Izvor: srbijadanas.com

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top