Razlika između promjene i transformacije | Ekonomist

Razlika između promjene i transformacije

Prošlo je skoro 10 godina od kada smo objavili članak Džona Kotera “Uzroci neuspješne transformacije”. Iako su njegove sugestije bile široko prihvaćene, stopa uspješnosti programa korporativnih promjena ostaje nepromijenjena – još uvijek lebdi oko 30%.

S obzirom na na broj istraživanja posvećenih razumijevanju upravljanja promjenama, na gomilu knjiga i članaka koje obrađuju ovu temu i novac koji se ulaže u konsalting i treninge, izostajanje uspjeha u praksi teško je objasniti.

Na osnovu iskustva u konsaltingu sa velikim brojem kompanija, stekao sam utisak da je problem semantičke prirode – u konfuziji, koju ljudima stvaraju koncepti „promjena“ i „transformacija“. Mnogi menadžeri ne shvataju da to nikako nije isti pojam. I dok smo prešli značajan put u procesu učenja o upravljanju promjenama, i dalje se mučimo da shvatimo suštinu transformacije.

Da razjasnimo – „upravljanje promjenama“ podrazumijeva konačne inicijative, koje mogu, ali ne moraju značiti rezove u organizaciji. Naglasak je na izvršavanju jasno definisane promjene načina funkcionisanja stvari u firmi.

Na primjer, kada velika tehnološka firma integriše specijalizovane inženjere u svoje regionalne prodajne centre, dešavaju se promjene – u ulogama, pokrivenosti klijenata, postavljanju ciljeva, timskom radu. Primjenom principa i alata upravljanja promjenama, novi prodajni pristup će se uspješno implementirati i dati bolje rezultate.

Za razliku od upravljanja promjenama, transformacija nije fokusirana na nekoliko diskretnih, dobro definisanih promjena, već na cijeli portfolio, manje ili više nezavisnih, inicijativa. Još važnije – konačni cilj transformacije nije samo izvršenje definisanih promjena, već suštinska promjena organizacije i primjena novog modela poslovanja, baziranog na vizijama budućnosti. To je komplikovan, nepredvidljiv, eksperimentalan posao. On vuče mnogo veće rizike. Može da se desi da smo cijelu transformaciju sproveli prema utvrđenom planu, ali da nismo postigli cilj transformacije.

Nedavno sam se sreo sa upravljačkim timom velike kompanije iz oblasti tehnologije, koja je uspjeh izgradila na jednom proizvodu, koji je činio 90% njene prodaje. Kada je konkurencija počela da razvija slične, jeftinije proizvode, bilo je jasno da firma više neće moći da opstane na dosadašnjim principima. Kao rezultat, menadžment je pokrenuo strategiju transformacije, sa ciljem pronalaženja održivijeg poslovnog modela. Ona je obuhvatala brojne „više“ inicijative – povećati trenutni priliv od postojećeg proizvoda, stvoriti pouzdanu organizacionu podršku, pomjeriti fokus razvoja proizvoda sa internog tima na eksterna partnerstva u istraživanjima, intenzivirati potragu za akvizicijama i saradnicima. Transformacija je takođe zahtijevala promjenu kulture u firmi, kao i nove principe upravljanja u firmu, usklađene sa inicijativama transformacije.

Transformacija, takođe, zahtijeva šire sposobnosti lidera – fleksibilniju i dinamičniju koordinaciju resursa, jaču prekograničnu saradnju, komunikaciju u uslovima neizvjesnosti. I, pošto je mnogo ljudi, pored svojih svakodnevnih poslova, uključeno i u poslove transformacije, lider treba da zna šta je prioritet i koje manje važne aktivnosti treba obustaviti. Radeći to, svih 150 menadžera pomenute firme hodalo je po potpuno nepoznatoj teritoriji. Znali su šta je cilj cijelog poduhvata – totalno drugačiji „izgled“ kompanije, međutim, niko nije znao šta će biti konačan rezultat. Drugim riječima, transformacija je više proces istraživačkog i eksperimentalnog karaktera, nego što je puko izvršavanje definisanog posla. Uspjeh nije zagarantovan, bez obzira kako kvalitetan menadžerski tim imamo.

Lako se tući šakama u glavu, shvativši propuste koje smo napravili u procesu upravljanja promjenama i gledajući studije koje nam pokazuju da i dalje u tome ne napredujemo. Ali, ono što stvarno znamo jeste kako sprovesti diskretne promjene. Ono što je još uvijek misterija, jeste kako projektovati transformaciju. Prvi korak u ovladavanju ovom vještinom, svakako bi trebalo biti razdvajanje pojmova promjene i transformacije. Možda smo to upravo kroz ovaj tekst i učinili.

 

Ron Aškenas, Harvard Business Review
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top