Rastom franka najviše pogođene Hrvatska i Poljska | Ekonomist

Rastom franka najviše pogođene Hrvatska i Poljska

Snažan rast kursa franka prema euru izazvao je u četvrtak paniku u Poljskoj i Hrvatskoj, jer će mnogim građanima koji imaju kredite u francima porasti kreditne rate, dok u drugim zemljama regije situacija nije tako ozbiljna, pišu svjetske agencije.

Nakon što je u četvrtak Švajcarska centralna banka odustala od obrane minimalnog kursa od 1,20 franaka za euro, cijena franka skočila je u prvim trenucima prema evropskoj valuti gotovo 30 posto. Kasnije se stabilizovala oko 1,01 franak za euro, što znači da je franak ojačao oko 16 posto.U odnosu na poljski zlot kurs franka skočio je u četvrtak gotovo 20 posto, što je loša vijest za gotovo 700.000 poljskih domaćinstava koja imaju hipotekarne kredite u francima, dok je indeks Varšavske berze potonuo 3 posto.U Poljskoj je oko 40 posto hipotekarnih kredita u francima, ukupno oko 131 milijardu zlota ili oko 30,4 milijarde eura.

“To će biti bolno. Najteže će biti onima koji moraju prodati svoje stanove, a još uvijek otplaćuju kredit. Moguće je u nekim slučajevima da će vrijednost kredita biti veća od vrijednosti imovine”, kazao je Piotr Andrzejewski, medijski službenik u Varšavi agenciji AFP.

Mnogi Poljaci odlučili su početkom 2000.-ih godina uzeti kredite u francima jer su kamate bile niže nego u lokalnoj valuti, a kurs franka stabilan. No, ponajviše zbog dužničke krize u evrozoni, cijena eura znatno je od tada pala, dok je kurs franka porastao jer se švajcarska valuta smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima.

Na vrhuncu dužničke krize u evrozoni 2011. godine švajcarske monetarne vlasti odlučile su braniti minimalni kurs od 1,20 franaka za euro. Idućih godina franak je bio stabilan, no nakon što je u četvrtak SNB odustao od obrane kursa, ponavlja se scenario iz 2011. godine.

“A što mogu učiniti? Nemam drugog izbora, nego to prihvatiti. Svojevoljno sam uzeo kredit u francima jer je to bila puno bolja opcija nego u zlotima. Znao sam da je to rizik. Ko zna hoću li na kraju od toga imati koristi ili štete”, kazao je poljski psihoterapeut Roman Kwiatkowski AFP-u.

Franak prema kuni skočio 16 posto

U Hrvatskoj je, pak, nakon što je juče kurs franka prema kuni skočio za 16 posto, Udruženje Franak zatražilo hitnu sjednicu Vlade.

Po procjenama ovog udruženja, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u ‘francima, što znači da jačanje franka može uticati na živote otprilike 200 do 300 hiljada građana Hrvatske.

Prema podacima Hrvatske centralne banke ukupni iznos kredita vezanih uz švajcarski franak prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.

Jačanje franka uznemirilo je i građane u Srbiji, gdje oko 8,5 posto ukupnih kredita u stranoj valuti predstavljaju krediti u ‘francima. Ekonomski stručnjaci procjenjuju da će negativne posljedice jačanja švajcarske valute imati oko 21.000 građana Srbije.

Bez panike u Mađarskoj, Češkoj, Austriji…

U Mađarskoj, međutim, jačanje franka nije izazvalo paniku, premda oko milion Mađara ima kredite u stranoj valuti, u vrijednosti od oko 10 milijardi eura. Tamošnja je vlada već prije fiksirala kurs za konverziju rata stambenih kredita u francima i eurima znatno ispod tržišne vrijednosti kursa.

“Jačanje švajcarskog franka neće znatnije uticati na nivo duga”, poručilo je mađarsko ministarstvo ekonomije.

Ni u Rumunjskoj jačanje franka nije izazvalo veće poremećaje jer je udio kredita u francima u odnosu na ukupne kredite mali. Iz tamošnje središnje banke Reutersu su poručili da se taj udio kreće na otprilike 5 posto.

U Češkoj je taj udio još i manji, svega oko 0,02 posto ukupnih kredita.

Ni u Austriji jačanje franka nije izazvalo uzbunu jer je ta članica evrozone još 2008. zabranila kredite u stranim valutama.
“Snažan rast švajcarskog franka izazvao je paniku na finansijskim tržištima u središnjoj i istočnoj Europi prije nekoliko godina. No, sada ima razloga za pretpostavku da bi se ovom krizom moglo lakše upravljati”, kazao je za AFP William Jackson, analitičar u londonskoj kompaniji Capital Economics.

Švajcarska centralna banka uvela je, naime, negativne kamate na velike depozite po viđenju u francima, kao i druge mjere koje bi trebale zaustaviti priliv kapitala u francima.

Guverner Švajcarske centralne banke Thomas Jordan kazao je u četvrtak da očekuje slabljenje franka u dogledno vrijeme.

“Vrijednosti kursa (franka prema ostalim valutama) kojima trenutno svjedočimo signaliziraju da je jako precijenjen. Trebalo bi da se spusti na održivije vrijednosti”, zaključio je Jordan.

 

Izvor: Hina
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top