Psiholoigija: Siromaštvo mijenja način na koji posmatramo svijet | Ekonomist

Psiholoigija: Siromaštvo mijenja način na koji posmatramo svijet

Bihevioralisti su u posljednjih nekoliko godina otkrili brojne posljedice siromaštva. Primjera radi, danas znamo kako život u nestašici smanjuje mentalni kapacitet ljudi. To je samo jedno od otkrića koja potvrđuju istu tezu – siromaštvo doslovno mijenja način na koji posmatramo svijet.

Jedno novije istraživanje je dodatno produbilo shvatanje ovog fenomena. Otkriveno je, naime, kako siromaštvo remeti aktivnost mozga još od ranog uzrasta. Studiju je sprovela pedijatrica Kimberly Noble sa univerziteta Columbia zajedno s timom razvojnih naučnika iz oblasti neurologije. Noble i saradnici su u časopisu Nature Neuroscience ovaj rad nazvali najvećom studijom koja je okarakterisala povezanost između socioekonomskih faktora i strukture mozga kod djece.

Ono što su otkrili ne ide u prilog djeci i mladima koji žive u nepovoljnim životnim uslovima. Istraživači su najprije analizirali skenove mozga 1100 djece kako bi uočili potencijalne povezanosti sa socioekonomskim faktorima kao što je prihod. Kao kontrolne varijable koristili su faktore poput pola, starosti i genetske pozadine. Otkrili su snažnu povezanost između visine prihoda i površine mozga zadužene za jezik i izvršavanje zadataka.

Kod onih s najnižim prihodima, čak i minimalan porast prihoda znači mnogo za razvoj mozga. Kod onih sa srednjim i visokim primanjima razlika nije toliko uočljiva. Drugim riječima, novcem ne možete ‘kupiti’ bolji mozak, ali siromaštvo ga definitivno može oslabiti.

Naučnici su ispitanike izložili i kognitivnim testovima. Jedan je od ispitanivača je zahtijevao da se fokusiraju, a drugi da pamte niz predmeta. Teza koju su naičnici iznijeli svodi se na to da bogatiji roditelji jednostavno raspolažu s više sredstava i alata koji pomažu u razvoju mozga djece. Bogatiji roditelji djeci mogu da priušte zdraviju hranu, igre koje istovremeno edukuju i slično. Takođe, djeca bogatijih roditelja odrastaju u sigurnijim kvartovima gdje je zagađenje okoline manje.

Noble i saradnici ne negiraju da na strukturu mozga utiče velika količina faktora. Međutim, žele da naglase kako bi politike čiji je cilj da se samanji siromaštvo omogućile znatno pravednije pozicije.

Izvor:
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top