Prvi maj - praznik rada | Ekonomist

Prvi maj – praznik rada

Praznik rada obilježava se 1. maja, na dan kada su radnici u Čikagu 1886. štrajkom i protestima počeli da se bore za osmočasovno radno vrijeme. Trećeg maja došlo je do sukoba radnika koji su bili članovi sindikata i štrajkbrehera. U sukobe se umiješala policija, a četiri pripadnika sindikata je ubijeno.

Naredni dan na Trgu Hejmarket anarhisti su organizovali demonstracije. Osoba čiji identitet nije utvrđen bacila je tada bombu kojom je ubijeno sedam, a ranjeno 67 policajaca. Osam anarhista je uhapšeno, optuženo za ubistvo i osuđeno na smrt, iako njihova krivica nije utvrđena.

Na prvom kongresu Druge internacionale 1889. odlučeno je da se naredne godine održi velika manifestacija kojom će se proslaviti 1. maj u znak sjećanja na aferu Hejmarket u Čikagu, ali i kao vid borbe za radnička prava.

Drugi kongres Radničke internacionale je odlučio da se od 1890. godine, 1. maja širom svijeta održavaju masovne manifestacije, demonstracije i štrajkovi, kao jedan od vidova klasne borbe, što je do kraja 19. i početkom 20. veka dobilo masovne razmjere.

U mnogim evropskim zemljama i američkim gradovima 1890. godine radnici su izašli na ulice tražeći, kao i u Čikagu, osmočasovno radno vrijeme. U Njemačkoj je došlo i do nereda kada se u proteste umiješala policija, a u mnogim gradovima demonstracije su održane uprkos prijetnjama vlasti da će policija rastjerati učesnike.

Prvomajski marš u Podgorici

Unija slobodnih sindikata (USSCG), umjesto šetnje, ovogodišnji 1. maj obilježila je protestnim skupom pod sloganom “Za veće zarade u Crnoj Gori”.

Sa skupa na Trgu Argentina kod Gradskog stadiona u Podgorici, na kojem se okupilo oko 150 ljudi, upućen je poziv svim radnicima da se ujedine za povećanje zarada kroz povećanje minimalne zarade, javlja reporterka TVCG.

Generalni sekretar USSCG Srđa Keković kazao je da u Crnoj Gori cijena rada, kao ni minimalne zarade, nijesu povećane od januara 2011, ali su svih prethodnih godina drastično rasle cijene komunalija, roba i usluga i padao standard zaposlenih.

Sindikalci vjeruju da država ima novca za povećanje minimalca, samo što, kako ističe keković, uzima od siromašnih, a oprašta bogatima.

“Ne prihvatamo opravdanje da nema novca. Novca ima, samo što nije u Crnoj Gori. Teret krize je na građanima”, poručio je Keković.

On je poručio da se država mora okrenuti konceptu socijalne pravde.

“Vlada uvodi poreze i dažbine koje pogađaju građane, dok u Crnoj Gori istovremeno imamo najnižu stopu poreza na dobit pravnih lica, investitorima se daju bezgranične povlastice”, naglasio je Keković.

Prosječna plata u Crnoj Gori je 511 eura, koju, kako je naveo, ne prima dvije trećine zaposlenih u zemlji.

“Ta primanja su daleko od zadovoljenja čak i revidirane potrošačke korpe koja je umanjena za oko 40 artikala i iznosi 629 eura. Ona je za desetine hiljada radnika nedostižna”, kazao je Keković.

Prema zvaničnim podacima, kako je naveo, prošle godine u Crnoj Gori je skoro 83 hiljade radnika primalo zaradu do 250 eura, dok je skoro 32 hiljade primalo minimalnu zaradu od 193 eura.

Na loš položaj radnika u zdravstvu i obrazovanju ukazali su predstavnici njihovih Sindikata. “Sindikat zdrastva neće čekati nedočekano, već će pokrenuti jasne aktivnosti za rješavanje pitanja od egzistencijalnog značaja”, poručio je Gradimir Rajković iz Sindikata zdravstva Crne Gore.

USSCG je pozvao Vladu da “prevede u legalne tokove oko 30 hiljada radnika na crno, zaustavi dalji rast poreskog duga, konfiskuje nezakonito stečenu imovinu, raskine štetne privatizacije, poveća porez na dobit, uvede porez na luksuz, pokrene mehanizme odgovornosti i sankcioniše neracionalno i protivzakonito trošenje državnog novca i da obezbijedi racionalno gazdovanje preostalim društvenim resursima”.

Keković je poručio da je ta sindikalna organizacija spremna da predvodi borbu za povećanje zarada “uz snažnu podršku radnika i građana”.

Druga sindikalna organizacija, Savez samostalnih sindidakata Crne Gore (SSSCG), ne organizuje protestne šetnje, već se povodom Međunarodnog praznika rada oglašava prvomajskim proglasom.

Prvomajska šetnja u Beogradu

Pod sloganom “Da plate ustanu, a mladi ostanu”, na Trgu Nikole Pašića održan je protest radnika koji organizuju dva najveća reprezentativna sindikata – Savez samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjeni granski sindikat “Nezavisnost”. Učesnici sindikalnog protesta odatle su krenuli u protestnu šetnju u kojoj je učestvovao i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević.

Skup na Trgu Nikole Pašića počeo je čitanjem proglasa pod nazivom “Da plate ustanu, a mladi ostanu” u kojem je, između ostalog zatraženo da povećanje zarada i poboljšanje materijalnog položaja radnika i izmena Zakona o penzijskom i socijalnom osiguranju.

U Atini više skupova

Hiljade ljudi marširalo je na nekoliko prvomajskih skupova u Atini. Prema podacima policije, najmanje 7.000 ljudi učestvovalo je na skupu u organizaciji pro-komunističkih sindikata, koji su proteste počeli na centralnom trgu Sintagma a završili ispred američke ambasade.

Protesti na Filipinima

Hiljade filipinskih radnika i aktivista marširalo je u Manili povodom praznika rada, a u znak protesta zbog, kako navode, neispunjenih predizbornih obećanja. Kako su istakli, predsjednik Rodrigo Duterte nije ispunio obećanje da će staviti tačku na kratkoročne ugovore o zapošljavanju.


Izvor: RTCG/RTS/B92

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top