Prvi čovjek EPCG: Gradnja Drugog bloka TE više nije prioritet | Ekonomist

Prvi čovjek EPCG: Gradnja Drugog bloka TE više nije prioritet

Izgradnja drugog bloka Termoelektrane Pljevlja u ovom momentu nije prioritet za Elektroprivredu (EPCG) koja je ušla u veliki investicioni ciklus sa ciljem diversifikacije proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, prije svega vjetra i sunca, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama predsjednik Odbora direktora državne energetske kompanije Đoko Krivokapić.

Osim o drugom bloku i ekološkoj rekonstrukciji kompleksa u Pljevljima, Krivokapić je govorio i o najavljenom poskupljenju struje, poslovnim rezultatima EPCG i drugim projektima, te istakao da prve kilovat-sate sa solarne elektrane na Briskoj Gori očekuje krajem 2021.godine.

– Ukoliko bismo rezultate prvog kvartala tekuće godine upoređivali sa izuzetnim rezultatom koji smo ostvarili u istom periodu 2018, mogao bih kazati da nijesmo zadovoljni sa ostvarenim. Poslovni prihodi EPCG u prvom tromesječju 2019. su iznosili 90,4 miliona eura, dok je neto dobit kompanije ostvarena u iznosu od 10,7 miliona eura. I pored standardno dobre pripremljenosti i stabilnog funkcionisanja proizvodnih objekata, zbog lošije hidrološke situacije, ukupno ostvarena proizvodnja električne energije u prvom kvartalu 2019. iznosila je 845 gigavatsati, što je za 12,7 odsto ili 123 gigavatsati manje u odnosu na planiranu i 34,4 odsto ili 443 gigavatsati manje u odnosu na uporedni period prošle godine – dodao je on.

Imajući u vidu hidrologiju koja je bila značajno ispod prosjeka, počev još od novembra 2018. godine, Kovačević je zadovoljan kako ostvarenom proizvodnjom tako i poslovnim rezultatom ostvarenim u prvom kvartalu.

– Priprema cjelokupne dokumentacije za projekat izgradnje solarne elektrane u Ulcinju je u završnoj fazi i ona će uskoro biti i predmet odobrenja organa kompanije, Odbora direktora i Skupštine akcionara EPCG, nakon čega očekujemo da će doći do osnivanja i registracije projektne kompanijeprivrednog društva sa sjedištem u Crnoj Gori. Dakle, sa renomiranom kompanijom Sterling&Willson Ltd, inače svjetskim liderom u oblasti izgradnje solarnih elektrana, u toku su pregovori o EPC Ugovoru o projektovanju, nabavci opreme i izgradnji objekta – navodi on.

Projekat podrazumijeva izgradnju elektrane snage 250 MW i realizovaće se u dvije faze.

– Realizacija prve faze počeće odmah nakon osnivanja i registracije projektne kompanije i stupanja na snagu odgovarajućih ugovora. Vrijednost prve faze projekta sa izvođenjem radova iznosi oko 45 miliona eura, ali podrazumijeva dodatno i izgradnju nedostajuće energetske infrastrukture neophodne za priključenje elektrane, dok vrijednost kompletnog projekta premašuje 200 miliona eura. Uzimajući u obzir sve planirane aktivnosti očekujem da već sljedeće godine počnemo radove u okviru prve faze, tako da prve kilovat-sate sa Briske gore uz očekivanu dinamiku izvođenja radova možemo očekivati već krajem 2021.godine – smatra Kovačević.

Takođe, sa kompanijom Ivicom holding iz Beča, koja je učestvovala i u projektu izgradnje vjetroelektrane Krnovo, u maju prošle godine potpisali su Memorandum o razumijevanju u vezi sa realizacijom projekta izgradnje vjetroparka Gvozd u nikšićkoj opštini.

– Trenutno smo u pregovorima na usaglašavanju ugovora o razvoju projekta sa pripadajućim ugovornim uslovima. Planirana instalisana snaga tog objekta je oko 50 MW uz godišnju proizvodnju od oko 140 gigavatsati električne energije, dok je procijenjena vrijednost investicije oko 70 miliona eura. Projekat će se realizovati iz kreditnih sredstava, koja će se najvećim dijelom obezbijediti kod međunarodnih finansijskih institucija. Napominjem da će se ovaj objekat raditi bez primj ene podsticajnih cijena, odnosno uz primjenu tržišnih cijena. Očekivano vrijeme za realizaciju projekta uključujući i simultanu eksproprijaciju je do 42 mjeseca. Početak izgradnje, koja bi trajala 18 mjeseci, planiran je najkasnije do početka 2021. godine – otkrio je Krivokapić.

Očekujemo veoma brzo i raspivanje tendera za realizaciju ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, a izvođenje radova treba da bude realizovano od 2019. do 2021. godine.

– Idejni projekt je urađen. Posebno ohrabruje činjenica da je i njemačka kompanija STEAg u korespodenciji sa našim rukovodiocima Termoelektrane ukazala da je potencijalno moguće povećati instalisanu snagu elektrane do nivoa od 300 MW što je znatno veća snaga od postojeće, koji iznosi 225 MW. Naravno da će ova potencijalna mogućnost u narednom periodu na adekvatan način i u odgovarajućoj proceduri biti testirana – naveo je on.

Realizacija projekta ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka Termoelektrane Pljevlja, shodno idejnom projektu koji je urađen procjenjuje se na iznos od oko 45 miliona eura.

– To će omogućiti nastavak rada termoenergetskog kompleksa u Pljevljima (TEP-RUP) i obezbijediti ispunjavanje obaveza i poštovanje najstrožijih parametara zaštite životne sredine predviđenih najnovijom Odlukom EU 2017/1442 iz 2017. godine. Projekat obuhvata, sa revitalizacijom deponije Maljevac od 20 miliona eura, izgradnju sistema za odsumporavanje, sistema za denitrifikaciju, unapređenje rada elektrofilterskog postrojenja kao i izgradnju sistema za tretman otpadnih voda. Posebno naglašavam da će uporedo sa ekološkom rekonstrukcijom biti obezbjeđen i izvor toplotne energije za toplifikaciju Pljevalja – dodao je on.

Upitan da li to znači da se odustaje od izgradnje drugog bloka, Krivokapić odgovara da taj projekat, nakon raskida ugovora sa Škoda Praha i njihove nemogućnosti da obezbijede finansiranje izgradnje drugog bloka Termoelektrane, a što je bila obaveza, ipak u ovom momentu nije prioritetan za EPCG.

– Sagledavajući sve okolnosti, a podsjetiću da smo u međuvremenu sa više kompanija zainteresovanih za učešće u izgradnji ovog postrojenja obavili dosta detaljne razgovore, zaključili smo da oprezno moramo pristupiti ovom projektu, posebno u svijetlu mogućeg povećanja snage postojećeg bloka i svih benifita koje bi to donijelo. Veoma brzo, a nakon situacije sa českom kompanijom pokrenuli smo projekat ekološke rekonstrukcije prvog bloka sa ciljem ispunjavanja evropskih standarda i omogućavanja nesmetanog rada kako same Termoelektrane, tako i produženje rada cjelokupnog kompleksa TEP-RUP, koji ukupno generiše 1.200 zaposlenih, za bar još 20 godina. Imajući u vidu sve navedene okolnosti, cjelishodnost izgradnje drugog bloka svakako zahtijeva ozbiljnu dodatnu analizu – naveo je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, dosta teško je pretpostaviti dešavanja na tržistu električne energije jer ono zavisi od mnogo faktora.

– Postoje periodi kada zbog određenih poremećaja dolazi do skokova na berzi u odnosu na cijenu snabdijevanj a kraj njih potrošača. Svakako, kratkoročno to ne može uticati na naše cijene jer se sa krajnjim potrošačima formiraju dugoročni ugovori. Generalno gledano cijena električne energije u Crnoj Gori i zemljama regiona postepeno ide ka tržišnoj u mjeri u kojoj se pojavljuje nova konkurencija i smanjuje monopol regionalnih energetskih kompanija. Upravo niska cijena energije je razlog zbog čega još nema novih snabdjevača na maloprodajnom tržištu u Crnoj Gori. EPCG nudi potrošačima, zbog ograničenja propisanih Zakonom o energetici, nižu cijenu pa je za ostale snabdjevače to trenutno neisplativo. Ipak, porastom trgovine, likvidnosti i broja učesnika na tržištu može se očekivati da će u bliskoj budućnosti te cijene biti izjednačene sa tržišnim u skladu sa procesom liberalizacije i deregulacije, ali uz neophodan senzibilitet na standard građana – zaključuje Krivokapić.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top