Prva faza petlje Smokovac do septembra 2020. | Ekonomist

Prva faza petlje Smokovac do septembra 2020.

Završetak prve faze petlje Smokovac i njeno povezivanje na autoput planirano je za 30. septembra naredne godine, kazao je upravlječ projekta izgradnje autoputa Goran Vujović.

Prema riječima Vujovića, potpisivanjem ugovora 25. aprila, izvođač radova je već uveden u posao, a radovi bi trebalo da traju 17 mjeseci.

Podsjećamo prije desetak dana Ministarstvo održivog razvoja i turizma dalo je dozvolu za gradnju petlje Smokovac.

Vujović pojašnajva da prva faza obuhvata radove u katastarskim opštimana Doljani i Rogami.

– Petlja počinje na Bulevaru Vilija Branta kružnim tokom, nastavlja se nadvožnjakom preko željezničke pruge, radi se plato za naplatne rampe – kazao je Vujović.

Prioritetna dionica autoputa duga je 41 kilometar izgradnjom prve faze biće duža za 1,6 kilometara.

– Prva faza petlje Smokovac je 1,6 kilometara od čega je 600 metara puni profil autoputa, to je nastavak autoputa koji ide dalje prema Baru, a priključuje se dio od kilometar koji je bulevarskog tipa – kazao je Vujović.

I jedan i drugi dio imaće četiri trake po tri i po metra.

– S tim što će dio od 600 metara imati i zaustavne trake i razdjelo ostrvo od četiri metra, dok će na bulevarskom dijelu razdjelno ostvo biti široko 2,5 metara – dodao je upravljač projekta u Monteputu.

Prva faza, kako je kazao Vujović, obuhvata kompletne građevinske radove.

– Oni uključuju i kružni tok na Bulevaru, nastavak trase, kompletne zemljane radove, asfalterske radove, radove na izvođenju nadvožnjaka, naplatnih rampi, kućica, most na Morači i povezivanje sa dionicom autoputa, saobraćajnu signalizaciju, elektroinstalaciju, vodosnabdijevanje i sve prateće što bi objekat potpuno dovelo u funkciju – precizirao je Vujović.

Sastavni dio Glavnog projekta je i Projekat eksproprijacije na osnovu kojeg je rađen Elaborat o eksproprijaciji.

Vujović je kazao da će sve parcele i zemljište koje je obuhvaćeno ovom fazom radova biti otkupljeno po tržišnim cijenama.

– Što se tiče uticaja na životmu sredinu ovo je veliki infrstruktutrni projekti, svi prave određene rane na životnu stredinu, ali će uticaji biti smanjeni, tako da će biti u granicama dozvoljenih i minimalno uticati na stanovništvo – zaključio je Vujović.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top