Prosječna kamata na dug 3,1 odsto | Ekonomist

Prosječna kamata na dug 3,1 odsto

Prosječna kamatna stopa državnog duga u prošloj godini iznosila je 3,1 odsto, za razliku od 2016. kada je bila 3,7 odsto. Prosječna kamatna stopa spoljnjeg duga bila je 3,3 odsto, a domaćeg dva odsto, navodi se u Srednjoročnoj strategiji upravljanja dugom do 2020. koju je protekle sedmice objavilo Ministarstvo finansija.

Dug, prema podacima Ministarstva finansija, sada iznosi 2,758 milijardi eura ili 65,1 odsto BDP.

U 2018. javni dug će dostići maksimum od 70,5 odsto BDP-a, nakon čega će krenuti silaznom putanjom i u 2020. biti na nivou od 59,3 odsto procijenjenog BDP. Povećanje državnog duga u prethodnom periodu uglavnom je uslijedilo zbog emitovanih euroobveznica u 2014, 2015. i 2016, u ukupnom iznosu od 1,080 milijardi eura navedeno je u srednjoročnoj strategiji.

U njoj se takođe navodi da Ministarstvo finansija ostaje fleksibilno da razmotri mogućnosti za refinansiranje postojećih euroobveznica koje dospijevaju od 2019. do 2021.

“Ministarstvo finansija ostaje otvoreno za predloge upravljanja obavezama, u kontekstu osnovnih uslova na tržištu. Rezultat bi bio proširenje profila dospjeća i poboljšanje dinamike otplate duga smanjenjem visine otplate obaveza koja dospijevaju u periodu 2019-2021”, objašnjeno je u strategiji.

U ovom dokumentu se navodi da je 78 odsto duga sa fiksnom kamatnom stopom, a sa varijabilnom 22 odsto.

U periodu od 2014. do 2017. rastao je procenat učešća spoljnjeg duga sa fiksnom kamatnom stopom. Referentna kamatna stopa za većinu onih sa varijabilnom kamatnom stopom je 6-mjesečni euribor koji je, istorijski gledano, na najnižem nivou. Domaći dug većinom čine krediti sa varijabilnom kamatnom stopom, dok obveznice imaju fiksnu kamatnu stopu od 4, odnosno 5 odsto, objašnjeno je u strategiji.

Prosječne kamatne stope zaduženja na međunarodnom tržištu od 2014. do 2017. kretale su se, kako se ističe, umjereno silaznom putanjom, jer većina novog zaduživanja ima povoljniju kamatnu stopu.

“Kamatne stope na domaćem tržištu su oscilirale usljed emitovanja novih državnih zapisa iz godine u godinu, dok su zaduživanja kod komercijalnih banaka bila po nižoj kamatnoj stopi u odnosu na raniji period”, navodi se u dokumentu.


 

Izvor: Pobjeda

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top