Pronađite svoj pristup povećanju produktivnosti | Ekonomist

Pronađite svoj pristup povećanju produktivnosti

Na početku moje radne karijere, odmah nakon koledža, poslali su me na kurs upravljanja vremenom. Marljivo sam pohađala radionice i koristila planer, kako su nam preporučili. Ali, kako su sedmice odmicale, primijetila sam da se moja produktivnost nije povećala, i da nisam jedina sa istim problemom. I moje kolege je mučio taj isti problem.

Razlog je jednostavan – ne postoji jedinstven pristup produktivnosti, koji se sa istim uspjehom može primijeniti na sve ljude. Programi upravljanja vremenom uglavnom se fokusiraju na tome kako da planirate i kontrolišete minute, sate i dane, provedene na nekom specifičnom zadatku. To nekim ljudima i na nekim poslovima može biti od koristi. Međutim, onima koji misle, uče, komuniciraju, različito izvršavaju predviđene aktivnosti, susrijeću se sa različitim i dinamičnim izazovima, vjerovatno neće.

Umjesto toga, potrebno je personalizirati pristup produktivnosti – napraviti strategiju, koja je usklađena sa našim načinom razmišljanja, planirati i alocirati radne napore, na način koji odgovara našim kvalitetima i preferencijama.

Paradoksalno, većina nas to već i radi, a da toga nismo ni svjesni. Uostalom, to su naši obrasci ponašanja – opažanja, obrade i upravljanja informacijama, koji predstavljaju bazu za naše akcije. Međutim, pošto smo zatrpani „sjajnim, provjerenim“ programima, obukama, savjetima, kojima nam konstantno pune glavu konsultanti, akademici, ljudi iz poslovne prakse – mi obično, za njima, krećemo protiv svojih prirodnih instinkata.

Ovaj pristup, zasnovan na istraživanjima u psihologiji i menadžmentu, pomaže vam da identifikujete i primijenite vaš lični stil poboljšanja produktivnosti. Jeste li vi prioritizer? Ili planer? Vizualizer, možda? Ili aranžer? Kada odredite kakvom tipu osobe pripadate, biće vam mnogo lakše da uklopite svoj poslovni i privatni život i postignete ciljeve mnogo efikasnije.

Dozvolite da vam dam primjer. Prioritizer razmišlja logički, analitički, zasnovano na faktima, kritički i realistički. Oni nikada ne bi žalili truda ni vremena, potrošenog na unapređenje radnih postupaka i podizanje produktivnosti. Ovaj pristup, poznat i kao „najbolja praksa“, vjerovatno bi bio dobar i za planere – koji obrađuju informacije organizovano, sekvencijalno i detaljno. Ali, njime biste svakako gušili vizualizera, koji razmišlja više holistički, intuitivno i integrativno, koji energiju i bolju efikasnost izvlači iz različitosti zadataka koji mu se postavljaju i fleksibilnog rasporeda. Aranžerima, koji su veoma emotivni i izražajni, takođe bi se više dopao sistem labavog upravljanja vremenom, koji im dozvoljava da odrede svoje energetske nivoe i kapacitet pažnje, i prema tome planiraju rad, u realnom vremenu.

Najnovija aplikacija, oslanjanje na plan, strategija sortiranja imejlova, ništa neće pomoći, ako nije usklađeno sa vašim načinom razmišljanja. Vaša strategija produktivnosti mora biti prilagođena vama, ne nekom drugom, jer vaš život je na čekanju.

 

Author: Carson Tate

 

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top