Projekte moramo integrisano implementirati | Ekonomist

Projekte moramo integrisano implementirati

piše mr Filip Mihailović

 

Ekonomist vam donosi intervju sa Mirzom Muleškovićem, šefom sektora za međunarodne odnose i projekte Unije poslodavaca Crne Gore:

 

Šef ste sektora za međunarodne odnose i projekte u Uniji poslodavaca Crne Gore; kakvo je Vaše dugogodišnje iskustvo na radu i implementaciji projekata?

Dugogodišnje iskustvo u pripremi i implementaciji projekata za mene predstavlja veoma značajan period u profesionalnoj karijeri. Neophodno je konstantno razmišljanje, osluškivanje stanja u zemlji i šire. Sa druge strane donosi, neopisiv osjećaj kada se sve završi i kada rezultati i proizvodi samog projekta počnu da mijenjaju trenutno stanje. Upravo taj osjećaj je ono što pokreće, ono što nas „gura“ da dodatno radimo.

U UPCG se trudimo da sve projekte radimo sa velikom energijom, entuzijazmom i da uradimo mnogo više od onoga što smo i napisali u samom projektu. To treba da bude i ideja za sve ostale koji implementiraju projekte. Raditi stvari koje mijenjaju društvo, raditi stvari koje nas vode naprijed, raditi stvari koje će u budućnosti, novim generacijama donijeti bolji, slobodniji i kvalitetniji život! Posebno značajno za nas, u UPCG, jeste da su naši projekti orijentisani ka razvoju privrede, za razvoj onog segmenta društva koje donosi profit, ekonomski rast i nova radna mjesta. Dodatni motiv je da radimo više i bolje, jer želimo da ispunimo našu viziju – “Jaka privreda, uspješna Crna Gora”.

Koji su najznačajniji projekti koje je Unija poslodavaca sprovela poslednjih godina, a koji i danas imaju održivost i dobre rezultate?

Prvi projekat koji bih izdvojio jeste projekat “Prekogranične rute za jačanje turističkog sistema i ekonomski razvoj Skadarskog jezera”, finansiran od strane Evropske unije, iz druge komponente Instrumenta za pretpristupnu podršku 2007–2013, program prekogranične saradnje Crne Gore i Albanije. Projekat koji se implementirao u period 2013-2015. i koji je, prema ocjenama kako finansijera tako i učesnika, ocijenjen je kao jedan od najznačajnijih projekata za razvoj regije Skadarskog jezera.

Glavni cilj projekta je bio obezbjeđivanje dugoročne kulturne i turističke ponude Skadarskog jezera u cilju stvaranja pozitivne ekonomske klime za uključivanje šireg područja u turističke rute, kao i jačanje kapaciteta ciljnih grupa projekta u Crnoj Gori i Albaniji. Od velikog broja aktivnosti i rezultata koji su urađeni u sklopu projekta izdvojiću dva najznačajnija.

U sklopu projekta dodijeljeni su grantovi preduzećima sa teritorije Skadarskoj jezera. Dodijeljeno je ukupno 10 grantova prosječne vrijednosti 2.000 eura. Mi danas imamo 10 firmi na toj teritoriji koje i dalje posluju, te doživljavaju preduzetničku ekspanziju. Drugi rezultat koji želim istaći jesu 10 video materijala novih turističkih ruta koje su kreirane u sklopu projekta. Veliki broj turističkih agencija, hotela, restorana su uvrstile ove rute u svoje ponude i na taj način podržali preduzetnike sa ovog područja ali i obogatile turističku ponudu Crne Gore.

Drugi projekat pod nazivom “Mladi su budućnost Crne Gore” finansiran je od strane Evropske unije, gdje nam je partner na projektu bio Zavod za zapošljavanje Crne Gore. Glavni cilj projekta je unaprjeđenje uslova života za mlade nezaposlene osobe u Crnoj Gori kroz intezivne edukativne programe i osnaživanje pokretanja biznisa. Glavni rezultati projekta, čija implementacija je u toku, su: unaprijeđene kompetencije i kvalifikacije 100 mladih nezaposlenih lica kroz intenzivne dvomjesečne obuke iz oblasti marketinga, prodaje, PR-a. S druge strane, 10 novih kompanija će biti osnovano u sklopu projekta i dobiti grantove u vrijednosti od 1.000 eura, 15 osoba će dodatno unaprijediti svoje vještine kod poslodavaca u trajanju od minimum 3 mjeseca i 5 video materijala kreiranih i distribuiranih medijima u cilju promocije mladih privrednika i preduzetništva.

Državne, javne institucije kao i nevladine organizacije iz Crne Gore posvećuju puno pažnje međunarodnoj saradnji i pisanju projekata. Da li je jednostavno napisati jedan EU ili IPA projekat? Šta je zapravo teže – napisati ili implementirati projekat?

Veoma je teško odrediti težinu bilo kog ciklusa projekta. Svaka cjelina sa sobom nosi veliku odgovornost, trud i zalaganje. Tako u pripremi projekta morate dobro uraditi analizu trenutnog stanja i svih scenarija koji se mogu desiti tokom implementacije projekta. Takođe, u ovom dijelu morate biti veoma kreativni i inovativni kako bi upravo vaš projekat bio jedan od mnogih koji će biti finansiran.

Implementacija projekta je onaj dio koji stvara rezultate i doprinosi razvoju zajednice. Odgovoran, zanimljiv posao pun stresa i promjena, ali veoma kreativan i inspirativan proces. Takođe, ne treba zaboraviti ni dio koji se odnosi na izvještavanje i evaluaciju projekta, kroz koji treba i narativno pokazati ono što smo stvarno uradili na terenu. Naglasio bih da sve faze u projektnom ciklusu moraju biti maksimalno precizno ispunjene kako bi projekat imao pozitivne ocjene.

EU fondovi posjeduju veliku količinu finansijskih sredstava, a kroz razne pozive bi trebalo što više novca “povući”. Da li se dovoljno radi na ovom cilju? Po Vašem mišljenju, da li institucije sistema imaju sluha za privatni ili NVO sektor kada je u pitanju saradnja na projektima?

Moramo priznati da su institucije sistema u velikoj mjeri zainteresovane za korišćenje dostupnih EU fondova. Situacija se iz godine u godinu poboljšava. U ovom dijelu treba istaći da se posebna pažnja obratila i na razvoj ljudskih kapaciteta unutar institucija koji su se specijalizovali upravo za projekte. Veoma nas raduje činjenica da se ovaj proces dešava, prostora za unaprjeđenje ima dovoljno, te se stoga nadamo da će se sve nastaviti u pravom smjeru.

S druge strane, preduzeća su iskazala potrebu za dodatnim informacijama po pitanju samih pregovora sa EU, direktniju komunikaciju sa nadležnim institucijama, te veću podršku za korišćenje EU fondova. Korišćenje EU fondova, učestvovanje na tenderima, još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri atraktivni i familijarni našim kompanijama. Upravo u narednom periodu treba raditi dodatne edukacije, promociju, informisanost i ostale aktivnosti kako bi se poslodavcima na najbolji način predstavile mogućnosti učešća preduzeća u EU fondovima te na tenderima koji su raspisani na evropskim tržištima.

UPCG uvijek ima veliku podršku od predstavnika državnih institucija i lokalnih samouprava. Mislimo da se taj odnos izgradio vremenom, kroz obostrane uspjehe u implementaciji odnosa, te samim tim nemamo problema u pronalasku partnera. Ovdje bih posebno istakao podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore, ali i sjajnu saradnju na skoro svim projektima sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore i Direkcijom za razvoj malih i srednih preduzeća.

Uniji poslodavaca Crne Gore odobren je novi projekat u okviru programa prekogranične saradnje INTERREG IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 – 2020. Kažite nam nešto više o projektu. Ko su partneri? Koja je vrijednost projekta? Koji je osnovni cilj i koje su ciljne grupe? Koje rezultate možemo očekivati od ovog projekta?

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG), zajedno sa opštinama Stari Jankovci i Tovarnik iz Hrvatske partner je razvojnoj agenciji Žepče iz Bosne i Hercegovine, kao vodećem partneru, u implementaciji projekta competenceNET – Improvement of transnational business environment through development of business competence centres and networks, u prevodu Poboljšanje transnacionalnog poslovnog okruženja kroz razvoj centara poslovnih kompetencija i mreža.

Projekat će u programskom području pružiti zajedničku intervenciju četiri partnerske organizacije iz tri zemlje koje će doprinijeti jačanju socijalnog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja kroz poboljšanje infrastrukture, usluga i mreža.

Očekivani rezultati projekta su: uspostavljanje tri transnacionalna centra za razvoj poslovnih kompetencija za mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP) u Zeničko-dobojskoj županiji (BiH), Vukovarsko-srijemskoj županiji (R. Hrvatska) i gradu Podgorici (Crna Gora); unaprjeđenje poslovnih kompetencija nezaposlenih mladih osoba kroz obuku i praktične mentorske programe, unaprjeđenje znanja i vještina mikro, malih i srednjih preduzeća o uvođenju novih tehnologija i inovativnih rješenja u poslovanju putem pametnih programa saradnje; razvoj modela prekograničnog partnerstva javnog, privatnog i istraživačkog sektora za pristup i razmjenu sposobnosti, iskustva i znanja za povoljno poslovno okruženje.

Ukupan budžet projekta iznosi 670.619,24 EUR, od čega EU finansira 85% dok 15% sufinansiraju partneri na projektu koji traje 30 mjeseci.

Koji su budući planovi UPCG ?

Budući pravci UPCG će biti kao i do sada orijentisani na jačanje onog što čini okosnicu razvoja jednog društva a to je svakako privreda. Mi ćemo se truditi da, kako kroz EU projekte, tako i kroz ostale projekte finansirane od strane Međunarodne organizacije rada, jačamo kapacitete privrede koja se u ovom priodu mora prilagoditi evropskom tržištu. Upravo je ova godina ključna za transformaciju privrede koja traži svoje mjesto na EU tržištu.

Kroz projekte i međunarodno povezivanje mi ćemo se truditi da naša privreda nađe mjesto na lokalnom tržištu. Radićemo na prenosu primjera dobre prakse te mogućem jačanju i unaprjeđenju saradnje crnogorske privrede sa velikim evropskim kompanijama, jer crnogorska mala preduzeća upravo mogu biti dio lanca proizvodnje velikih evropskih kompanija. Ovo je zadatak svih nas – da pronađemo šupljine na evropskom tržištu gdje naši privrednici mogu biti konkurentni.

Filip Mihailović
Filip Mihailović

Rođen (1991.) i radi u Kotoru.
Po zanimanju magistar nauka marketing menadžmenta.
Kontakt: filip.mihailovic@ekonomist.me

Komentariši

Top