Progresivno oporezivanje može podstaći inovacije

Progresivno oporezivanje može podstaći inovacije

Inovacije i preduzetništvo igraju ključnu ulogu u održivom rastu američke ekonomije, u smislu boljeg životnog standarda,  utičući na sniženje cijena, povećanje plata i bolji zdravstveni servis. Postoji mnogo činilaca koji utiču na put ideje do tržišta, ali mi znamo iznenađujuće malo o ulozi vlade, naročito u domenu poreske politike, na polju privlačenja (i odbijanja) inostranih preduzetnika. Stefani Stančeva, korisnik granta iz fonda pravednog rasta i mlađi saradnik na Harvardskom odjsjeku za ekonomiju, zajedno sa svojim kolegama istražuje kako poreski sistem pogađa međunarodnu mobilnost i aktivnost inovatora i preduzetnika, kao i kvalitet njihovog rada. U tom smislu, oni koriste i upoređuju podatke na međunarodnom nivou, da bi izveli zaključak o uticaju poreza na prihod, imigracione politike i kompanija na pomenute stavke. Fokus istraživanja je na „super-pronalazačima“, onima sa najviše pronalazaka i sa najvrjednijim inovacijama, koje imaju najviše upliva na ekonomski rast. Rezultate će iskoristiti za konstruisanje boljeg modela oporezivanja, koji će izaći u susret potrebama i zahtjevima preduzetnika i inovatora.

Stančeva tvrdi da progresivni model oporezivanja, kroz smanjenje profita koji neka ideja treba da donese, može preduzetniike usmjeriti prema nekoj drugoj zemlji, sa nižim stopama poreza. Njena preliminarna istraživanja, uopšteno govoreći, potvrđuju ovaj zaključak, mada smatra da se ovi efekti mogu ublažiti investicijama u jačanje istraživačke infrastrukture, koja će biti dostupna inovatorima koji žele ne samo vrhunsku zaradu, već i da doprinesu dobru ukupne zajednice. Oni, takođe, ističu da ovakav model može značajno zaštititi od opasnosti neuspjeha projekta sve one koji za realizaciju svojih ideja nemaju dovoljno sopstvenih sredstava. Ova tvrdnja naslonjena je na neke nove autore u oblasti ekonomije, koji tvrde da ovakvi vladini programi, zapravo, podstiču preduzetništvo i ohrabruju ljude da preuzmu dio rizika.

Kada konačni rezultati istraživanja budu gotovi, mogu imati uticaja na kreiranje politike u SAD, čiji akteri su prilično pritisnuti zahtjevima za smanjenjem ulaganja u sektor istraživanja i razvoja. Za neiskusne, trošenje miliona na istraživanje voćne mušice, može izgledati kao suludo rasipanje novca. U stvari, ovo istraživanje može značajno doprinijeti ne samo boljem razumijevanju ljudskog genoma i brojnih genetskih poremećaja, već ukupnoj zajednici može vratiti mnogo više novca od uloženog. Uprkos ovoj i sličnim tvrdnjama, ulaganja u istraživanja i razvoj u SAD pala su sa 1,7% ukupnog GDP-a u 70-im godinama na svega 0,7 u 2000-tim i ovaj fenomen, dugoročno posmatrano, može značajno smanjiti rast američke ekonomije.

Osim toga, stranci čine 40% ukupnog broja doktora nauka, koji su zvanje stekli na američkim univerzitetima. Mnogi od njih ne mogu ostati u SAD, usljed restriktivnih imigracionih zakona. Postoji, dakle, jasna potreba za njihovom revizijom, kako bismo zadržali veći broj obrazovanih i talentovanih ljudi, sa potencijalom za stvaranje novih radnih mjesta i pokretanjem ekonomskog prosperiteta. Kongres je ovo već prepoznao i krenuo u akciju, u kojoj učestvuju obje partije, u obliku start-up zakona, koji bi trebalo da uvede kategoriju „preduzetničke vize“, za studente koji su diplomirali u oblasti nauke i tehnologije.

 

Author: Bridget Ansel, Equitable Growth’s Assistant Editor for Publications and Development.
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top