Prodajom Societe Generale banke bez posla bi ostalo 450 ljudi | Ekonomist

Prodajom Societe Generale banke bez posla bi ostalo 450 ljudi

Sindikat banaka Crne Gore zabrinut je zbog ideje da se Societe Generale Montenegro banka proda OTP grupi koja je vlasnik Crnogorske komercijalne banke (CKB).

U Sindikatu se očekuje od Centralne banke da ne dozvoli spajanje Societe Generale Montenegro i CKB.

To bi napravilo višestruku štetu zaposlenima u bankarskom sektoru i omogući monopolski položaj na malom crnogorskom bankarskom tržištu, kazala je Vijestima predsjednica Sindikata banaka i Sindikata Societe Generale Montenegro banke Lidija Pejović.

OTP grupa završila je u decembru pregovore sa Societe grupom i preuzela Splitsku banku u Hrvatskoj.

Vijestima je krajem novembra nezvanično iz više izvora u bankarskom sektoru rečeno da se to pitanje u CBCG i dalje analizira, kao i da se guverner Radoje Žugić protivi toj ideji. Ključni razlog za to je što bi CKB u tom slučaju stekla oko 60 odsto udjela u ukupnom platnom prometu, što bi bila velika dominacija u odnosu na ostale banke. CKB sada ima oko 52 odsto udjela u platnom prometu, dok su ostali indikatori ispod 30 odsto.

Pejović je kazala da su imali sastanak sa rukovodstvom CBCG prije mjesec, gdje su ukazali na problem koji bi to spajanje banka izazvalo, ne samo u tim bankama gdje radi oko 750 zaposlenih, već da bi posljedice bile dalekosežne i prenijele se na društvo u cjelini.

Prema procjeni sindikata obje banke, bez posla bi ostalo oko 450 radnika. Funkcioneri CBCG su izrazili lični stav da su protiv tog aranžmana, ali da Savjet donosi konačnu odluku. U razgovoru sam upozorila Žugića da bi dozvola imala višestruke posljedice po građane“, rekla je Pejović.

Objasnila je da je guverneru predočeno da bi posljedica bila smanjenje cijene rada u bankarskom sektoru ubuduće, jer će radnici koji zadrže posao biti spremni da rade za mnogo nižu zaradu i cijenu rada kako bi zaštitili svoju i egzistenciju svojih porodica i otplaćivali stanove koje su kupili na kredit.

Uz to, spajanje banaka desilo bi se u trenutku kada zaposleni u bankarskom sektoru nisu zaštićeni Granskim kolektivnim ugovorom pošto su ga poslodavci jednostrano raskinuli i do danas nijesmo sjeli za pregovarački sto. Posljedica bi bila i to što bi se na tržištu rada pojavila armija nezaposlenih bankarskih radnika koji će opteretiti Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) sa prijevremenim penzijama ili biro rada sa naknadama do budućeg, neizvjesnog zaposlenja“, navela Pejović.

Dodala je da bi spajanje banaka smanjilo iznose novca u svim fondovima zbog gubljenja radnih mjesta, a dovelo bi i do dužničkog ropstva zaposlenih koji imaju kredite.

Ostaje da se nadamo da će guverner Žugić ostati dosljedan svojim ubjeđenjima i da će uticati da se ta pogubna odluka za društvo u cjelini ne donese“, istakla je Pejović.

OTP grupa je pretežno (63,7 odsto) u stranom vlasništvu (EBRD, IBRD, EIB, fizička lica), a mađarski ulagači još drže 28 odsto dionica. Najveći pojedinačni dioničari su Timur i Ruszlan Rahimkulov sa 8,71 odsto, mađarski MOL (8,69 odsto) i francuska Groupama (8,26 odsto).

OTP grupa je kupila 100 odsto akcija CKB krajem 2006. za oko 100 miliona eura. Ukupna aktiva CKB na kraju septembra je bila 588,69 miliona eura, obaveze 497,34 miliona, a profit milion eura.

SoGeneraleciete  imala je na kraju septembra aktivu od 442,4 miliona, obaveze 387,49 miliona i dobit 6,8 miliona eura.

Te banke bi diktirale kamate

Prema riječima Pejović, prema članu 51 Zakona 0 zaštiti konkurencije, koji reguliše obračun zbira prihoda u postupku procjene koncentracije, te dvije banke imaju oko 32 odsto po-krivenosti tržišta (zvanični podaci CBCG od 31. decembra 2015).

Ona je dodala da to ne znači da za pola godine te dvije banke neće imati kompletan monopol i diktirati građanima monopolske kamate i naknade.

“Da ne govorim o po-krivenosti platnim prometom, gdje ove dvije banke čine preko 60 odsto”, istakla je Pejović.

Izvor: Vijesti

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top