Pregovori o imenu Makedonije probudili strasti u Grčkoj | Ekonomist

Pregovori o imenu Makedonije probudili strasti u Grčkoj

Novi pregovori između Atine i Skoplja o imenu Makedonije probudili su u Grčkoj strasti, izazivajući proteste, upozorenja Crkve i neodobravanje većine stanovništva, što bi moglo smanjiti vladin manevarski prostor, piše France Presse.

Protivnici kompromisa najavili su za nedjelju protest u Solunu, središtu grčke pokrajine Makedonije, na poziv šarolike skupine većinom nacionalističkih organizacija.

Skup će pažljivo pratiti politički zvaničnici, “koji su jako oprezni” kada je riječ o raspoloženju biračkog tijela, ističe Nikos Marancidis, profesor Odsjeka za balkanske studije na Solunskom fakultetu.

Cilj je da se spriječi da malena susjedna republika, nastala raspadom bivše Jugoslavije, “ne uzurpira sveto ime Makedonije”.

Taj zahtjev nije se promijenio od početka 1990-ih, kada se cijela zemlja digla na noge zahtijevajući ekskluzivno pravo na ime Makedonije i nasljeđe Aleksandra Velikog. Nova država tako je primljena u UN pod privremenim imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM).

Sveprisutan slogan “Makedonija je grčka” okupio je 1992. u Solunu, u kontekstu jačanja nacionalizma na Balkanu, više od milion protestanata odnosno svakog desetog Grka.

Dvije godine poslije nekoliko stotina hiljada ljudi ponovo je na ulicama branilo tat stav, utemeljen na uvjerenju da je Makedonija integralni dio grčke istorije i na sjećanjima na balkanske ratove prilikom podjele ostataka Osmanskog Carstva.

Tada su groznicu raspirivale sve institucije, donosioci odluka, pravoslavni sveštenici, sindikati, pravosuđe…

Ovaj put sukob nije toliko jasan: uticajna Grčka Pravoslavna Crkva, koju se smatra čuvarem nacionalnog identiteta, ponovo je prošle nedjelje govorila o “grčkoj” Makedoniji, ali ne podržava proteste.

Gradonačelnik Soluna Janis Butaris ne slaže se sa svojim konzervativnim prethodnicima i izražava “prezir” prema takvom nacionalizmu.

Kristina Kuluri, profesorica politikologije i istorije na Univerzitetu Panteion u Atini, smatra da ljevičarski premijer Aleksis Cipras može uvjeriti javnost da prihvati kompromis.

Tim više što su prije nego što su prešli u opoziciju konzervativci Nove demokratije otvorili tome put. Pod njihovim je vođstvom (2004.-2009.) Atina pristala da dijeli sa susjednom državom ime Makedonija, pod uslovom da ono bude složeno, na primjer Sjeverna Makedonija.

“Klima se promijenila”, smatra ona, čak i ako je to pitanje “i dalje osjetljivo za cijelo društvo”. “Prošla je jedna generacija i društvo je sazrelo”, vjeruje i Marancidis.

Uprkos tome, nedavno ispitivanje javnog mnjenja, čiji su rezultati objavljeni u nedjelju, pokazalo je da 68 posto Grka ne želi da dijeli naziv Makedonija sa susjedima.

Grčka vlada, koja već tri godine teškom mukom nastoji ida izvuče zemlju iz ekonomske krize, “može samo imati koristi” od rješenja ovog spora koje će doprinijeti i stabilizaciji regije, smatra Kuluri.

No rastrgana između umjerene i tvrde struje, desnica nije sklona  da joj u tome pomogne.

Konzervativni zastupnici sa sjevera zemlje namjeravaju da učestvuju i na nedjeljnom protestu, uprkos insistiranju vođe stranke, Kyriakosa Micotakisa, da to ne čine.

On je pozvao Ciprasa da prvo na svoju stranu pridobije svojeg neugodnog suverenističkog saveznika, ministra obrane Panosa Kamenosa, prije nego što počne tražiti nacionalni konsenzus.

Kamenos ga, naime, malo podržava, a malo ne: jednog dana je protiv bilo kakvog kompromisa, drugi dan tvrdi da ima puno povjerenje u ministra spoljnih poslova Nikosa Kociasa, a zatim na Twitteru predlaže da se susjednu zemlju nazove “Vardarska”, kako se zvala u vrijeme Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.

Postoji rizik, kaže Nicholas Cifakis, koji predaje međunarodne odnose na Univerzitetu Peloponez, da se Kamenosu “da uloga arbitra”, jer ga njegovi kritičari optužuju da je sklon avanturizmu i oportunizmu.

I u Grčkoj i u susjednoj zemlji “odlučujuća će biti interna rasprava, više nego bilateralni pregovori”, kazao je.

Upozoravajući protiv propasti pregovora, “što bi se moglo okrenuti protiv Grčke”, Cifakis ističe da bi “njihovi evropski partneri i oni iz NATO-a, na rubu strpljenja, mogli na kraju tražiti integraciju susjedne zemlje i bez prethodnog rješenja spora”, prelazeći preko protivljenja Atene.


 

Izvor: SEEbiz / H

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top