Predah ili kraj američko-kineskog trgovinskog rata | Ekonomist

Predah ili kraj američko-kineskog trgovinskog rata

Američki predsjednik Donald Tramp, dogovor na samitu G20 sa Kinom o tarifnom primirju i najavljenom smanjenju i ukidanju carina na uvoz američkih automobila vidi kao veliki uspjeh i uvod u širi trgovinski sporazum, ali svjetski mediji ocjenjuju da je realnost drugačija i da je riječ o kratkoročnom rješenju.

Kineski državni mediji pozdravljaju privremeni prekid trgovinskog rata, ali upozoravaju kako ne postoji čarobni štapić koji će odmah učvrstiti odnose, piše Gardijan (The Guardian).

– Globalna tržišta dionica oporavila su se u ponedjeljak nakon što su SAD i Kina dogovorili 90-dnevno primirje u njihovom trgovinskom ratu na sastanku zemalja G20 u Argentini. Ishod dvoiposatnog sastanka između Donalda Trampa i Si Đinpinga u Buenos Airesu, nakon nekoliko mjeseci zaoštravanja tenzija o trgovini i drugim pitanjima, pojačao je promet na finansijskim tržištima širom svijeta – navodi se u tekstu Gardijana.

List dodaje da su tržišta bila obradovana vijestima da je Vašington odgodio svoj plan da poveća tarifu od 200 milijardi dolara kineskog uvoza od 10 do 25 odsto, i to na 90 dana, kako bi osiguralo više vremena za pregovore.

– Zauzvrat, Kina je pristala na otkup vrlo značajne količine američke robe, uključujući farmerske, energetske i industrijske proizvode. To bi pomoglo smanjenju velikog trgovinskog jaza između dviju zemalja. Tramp je izjavio da će Kina takođe smanjiti i ukinuti tarife ispod nivoa od 40 odsto koju Peking trenutno naplaćuje na američke automobile – piše britanski list.

Dvije strane takođe su se složile da će započeti raspravu o tome kako riješiti druga važna pitanja, uključujući zaštitu intelektualnog vlasništva, necarinske trgovinske barijere i internetsku krađu.

CNN piše da je na samitu G20 u Buenos Airesu, Tramp održao ono što je Bijela kuća nazvala veoma uspješnim sastankom sa kineskim liderom Si Đinpingom.

– Realnost je mnogo više uznemirujuća, pogotovu u Kini. Mi samo ulazimo u sljedeću fazu onoga što će biti trajna ekonomska konkurencija između dvije najveće ekonomije na svijetu – navodi CNN i dodaje da je pregovaračka strategija Kine bila prijetnja bolnim odgovorom za američke firme i potrošače i smanjenje trgovinskog suficita s Amerikom.

– Rastrzana i podijeljena američka demokratija prisilila bi Trampa da proglasi primirje. No, Peking se preračunao. Na užas Kine, čini se da Tramp vjeruje u svoju vlastitu retoriku da su trgovinski ratovi dobri i laki za pobijediti, pogotovo kada se kupuje više iz druge zemlje nego što se prodaje. U međuvremenu se, unutar Kine, Si optužuje za trijumfalizam i nepotrebnu borbu s Amerikom. Ako je Tramp želio da napakosti Kini, uspio je u tome. Ali to je samo taktička i prelazna prednost – navodi ugledni američki medij.

Samit G-20 u Argentini okončan je bez vatrometa koji uključuju Sjedinjene Države, što je na neki način bilo prikladno, s obzirom na sjenku koju je navukla smrt predsjednika Džordža Buša objavljuje Blumberg (Bloomberg) i dodaje da su očekivanja od događaja na G20 koji se čekao s velikim nestrpljenjem, bilateralni susret između predsjednika Trampa i Đinpinga, uključivala su dvosmjernu raspodjelu potencijalnih ishoda…

Blumberg dodaje da je ovaj ishod kratkoročna pobjeda za obje strane, kao i za globalnu ekonomiju.

– Ipak, porota nije sigurna da li će se ove kratkoročne pobjede pretvoriti u dugoročnije dobitke -navodi se u reakciji Blumberga.

Dogovor predsjednika Trampa i Si Đinpinga da efikasno zaustave trgovinski rat i rade na sporazumu izgleda da ima za cilj da dvojici lidera da neki politički prostor za predah nakon što je borba, koja je nanijela ekonomsku štetu na obje strane Pacifika, eskalirala, piše Njujork Tajms (New York Times).

– Privremeno primirje, koje je pripremano u subotu uveče u Buenos Airesu tokom radne večere, učinilo je malo za rješavanje dubokih razlika između dva naroda i više je politički dogovor nego suštinski – smatra NYT i dodaje da se težak put ka sveobuhvatnijem trgovinskom sporazumu mogao vidjeti u disparitetu između zvaničnih izjava koje su objavile Sjedinjene Države i Kina.

Najvažnija dugoročna posljedica subotnjeg sporazuma mogla bi se osjetiti u kineskoj auto-industriji, koja se priprema za veliki prodor na američko tržište, dok je prodaja automobila ove jeseni drastično opala u usporenoj kineskoj ekonomiji.

NYT objašnjava i da su zvaničnici administracije rekli da se nadaju da će se spriječiti ponavljanje onoga što se dogodilo od 1970-ih do devedesetih godina prošlog vijeka, kada je priliv japanskih i onda južnokorejskih automobila rezultirao velikim gubicima u Mičigenu, Indijani, Ohaju i Viskonsinu, odnosno navode da Tramp računa na svoju kampanju za reizbor 2020. godine.

BBC podsjeća da su tarife i dalje na snazi, odnosno da primirje sprječava povećanje tarifa u iznosu od 200 milijardi dolara kineske robe.

– Primirje ne uklanja tarife koje se odnose na ukupno 250 milijardi dolara kineske robe koja je na meti od jula mjeseca. Ono takođe ne utiče na postojeće obaveze od 110 milijardi američkih dolara u znak odmazde koje je Kina nametnula. Ne bi trebalo da bude pusta želja da će primirje završiti trgovinski rat između dvije najveće ekonomije na svijetu – napisao je DBS strateg Filip Vi (Philip Wee) u istraživanju.

On je rekao da ostaje da se vidi da li bi se u ovom uskom prolazu mogao postići stvarni napredak kako bi se riješila sporna pitanja, ne samo u trgovini, već i u intelektualnoj svojini.

Luis Kuijs (Louis Kuijs), šef Odjela za azijsku ekonomiju u Oxford Economicsu, rekao je da je sam sporazum pozitivan, a da su sljedeći koraci ostali nejasni.

– Da li ćemo vidjeti dalju de-eskalaciju ili da li je to privremeno odustajanje, i dalje u velikoj mjeri zavisi od političke odluke u Vašingtonu, to će i dalje biti nesigurno – rekao je on.

_______________________________________________________________________________________________

Izvor: RSE

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top