Praznični pazari nisu pokazatelj standarda | Ekonomist

Praznični pazari nisu pokazatelj standarda

Ostvareni višemilionski prometi u toku praznika i rast štenje građana, koji je zabilježen u crnogorskim bankama ne pokazuju da raste životni standard, ocijenio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

Za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika u prodajnim objektima crnogorskih trgovačkih lanaca zabilježene su ogromne gužve i, prema saznanjima Pobjede, ostvareni su višemilionski prometi.

Prema pisanju tog lista, u crnogorskim bankama iz mjeseca u mjesec raste štednja građana.

No sve to, smatra Kostić, ne znači i ne pokazuje da raste životni standard građana.

„Uzimati praznične gužve u trgovinama kao pokazatelj standarda bi bilo vrlo diskutabilno i prilično nepouzdano, iz razumljivih razloga, mada pod određenim uslovima i te kupovine mogu biti izvjestan indikator“, kazao je Kostić Pobjedi.

Izvlačiti konačne zaključke na osnovu izuzetnih situacija, prema njegovim riječima, nije pouzdano, a ni uputno.

Kostić je dodao da su velike gužve u prodajnim objektima karakteristične za novogodišnje, božićne i druge praznike i to, kako je kazao, ne treba naročito komentarisati.

On je naveo da su to posebni trenuci za koje se ljudi posebno pripremaju, pa je u takvim situacijama i potošnja mnogo veća nego u običnim danima.

“Jasno je da je povećan promet vezan sa posebnošću trenutka ili trenutaka i u razumijevanju takvog ponašanja bi prije mogla dati relevantna objašnjenja bihevioralna ekonomija nego što je to u stanju klasična ekonomska nauka, a koju gotovo uvijek uzimamo za jedinu relevantn“, objasnio je Kostić.

On je naglasio da na ukupnu potrošnju ima značajnog uticaja i siva, odnosno neformalna ekonomija.

„Siva ekonomija je nerijetko, mimo uvriježenog shvatanja, često socijalni amortizer, pa je to i razlog što na njene pojedine oblike (sa malim ekonomskim kapacitetom) mnoge zajednice gledaju blagonaklono, da ne kažem žmure na njih“, rekao je Kostić.

Kostić smatra da je nepouzdano povlačiti paralele između rasta standarda i rasta depozita stanovništa bez uvida u formu i strukturu depozita stanovništva.

„To može da zavara. S jedne strane, depoziti mogu rasti kao posljedica raznih faktora koji nemaju mnogo veze sa nivoom ličnog standarda, a sa druge strane, što je više vjerovatno, rast depozita može biti posljedica rasta kod samo malog broja deponenanta, na koje otpada najveći dio ukupnih depozita, pa promjene u rastu njihovih depozita imaju značajan uticaj na ukupnu masu depozita“, saopštio je Kostić.

Na taj način, kako je naveo, rast depozita je evidentan, a pri tome nema nikakve veze sa standardom građana, iako može tako da izgleda.

“Prije će biti da su značajni deponenti uvećali svoje depozite i da se rast o kome govorimo može u najvećem dijelu time objasniti“, tvrdi Kostić.


 

Izvor: Rtcg

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top