"Poznata kriptovaluta na prekretnici" - JR | Ekonomist

“Poznata kriptovaluta na prekretnici” – JR

Za Ekonomist piše Jugoslav Radović

Poznajući mentalitet našeg naroda, kao i ljubav prema krilatici „leba bez motike“, sigurni smo da je jedna od najtraženijih riječi na Google pretraživaču već godinama upravo – Bitcoin. Svjetski mediji su se od samog početka pitali ko je osnivač trenutno najpopularnije kriptovalute. Misterija je riješena 4. maja, kada je na svom blogu, Krejg Stiven Vrajt potvrdio da je on ta osoba.

Vraćajući se u 2010. godinu možemo vas podsjetiti da je cijena jednog Bitcoina iznosila 0,003 dolara. Tada je malo ko vjerovao u progres ove ideje. Ko je tada smatrao da ovo može biti dobra investicija i uložio samo 100 dolara, danas se može pohvaliti da na svom kontu u bitcoinima ima 83 miliona. Ovaj podatak je dobijen činjenicom da jedan Bitcoin danas vrijedi 2.293 dolara.

Bitcoin je po mnogo čemu specifičan, a prije svega po tome što njime možete trgovati sa ostalim korisnicima, a da nemate informaciju o njihovom imenu, stanju bitcoina, kao i njegovom prebivalištu. Na kraju, jedini cilj je kupiti coine, tako da su ove informacije korisnicima skroz beznačajne.

Kao i svaka globalno poznata priča, tako i ova nosi veliki broj anegdota, uspješnih uloga, ali i nevjerovatnih finansijskih krahova. Idzvojili bismo mladića Erika Finmana, koji je sa 12 godina, na nagovor brata uložio 1.000 dolara u Bitcoin. Svoj prvi digitialni novac unovčio je 2013. godine, kada je njegova vrijednost iznosila 1.200 dolara. Sasvim je jasno da je povratio uložen novac, a nakon toga i osnovao privatnu kompaniju koja je pomagala učenicima da pronađu profesore putem interneta. Sve ostalo je istorija. Danas, ovaj mladi biznismen ima 403 bitcoina, od kojih svaki vrijedi 2.293 dolara, što znači da je on nikad bliže milionskoj cifri. Kažu oni koji poznaju taj osjećaj, najteže je zaraditi prvi milion.

Sredinom juna, popularna kritovaluta je vrijedjela oko 3.000 dolara po jedinici, da bi polako počela da gubi na svojoj vrijednosti. Mediji u svijetu javljaju da je u pitanju spor oko toga kako izvesti veliki „update“ softvera. Reklo bi se da budućnost Bitcoina zavisi od toga da li oni koji su najviše zaslužni za njegovo održavanje mogu naći kompromis o jačanju kapaciteta već onako opterećene mreže. Rezultat ovih nesuglasica je smanjenje cijene Bitcoina za skoro četvrtinu, a kompletno tržište je vrijedno više od 35 milijardi dolara.

Kada su naše komšije u pitanju, oni već imaju mjesta gdje se može trgovati Bitcoinima. Ukoliko se odlučite za razmjenu ove kriptovalute u Beogradu, to možete uraditi odlaskom u ICT hub prostor „Playground“. Mogu ga koristiti građani koji već imaju svoje naloge, ali i oni koji prvi put žele da se registruju. Ako vas put dovede do Slovenije, prodajna mjesta postoje u Ljubljani, Celju i Kopru.

Takođe, da li ste znali da je cijena Bitcoina već prešla cijenu zlata? 🙂 Ukoliko učestvujete u ovim trgovinama i razmišljate o nastavku ulaganja, otrkićemo vam i tajnu mogućih padova cijene ove kriptovalute. Prebrza prodaja velike količine Bitcoina usljed panike je dovela do toga da u svijetu bude prepoznat naziv „Panic sell“. Ovakvo ponašanje je karakteristika isključivo početnika i onih koje adrenalin ne udara baš kao iskusnije, koji su prešli put od cijene od par dolara do vrtoglavih 3.000 hiljade američkih novčanica.

Trgovci, srećno!

 


Napomena: Dragi čitaoci, u toku je konkurs Ekonomista za autora/urednika koji smo koncipirali kao interaktivno takmičenje. U njemu su kandidati koji su prošli I krug, imali zadatak da u II, pripreme autorski tekst. Dva kriterijuma koja će odlučiti pobjednike i nove naše članove su kvalitet teksta i njegova čitanost (ujedno i engagement –  like, comment, share na Facebook-u).

Dakle, ukoliko želite da “pomognete” nekom od kandidata pozivamo vas da na vašim društvenim mrežama podijelite tekst i preporučite ga vašim prijateljima.

Ekonomist tim

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top