Povoljnosti i za poreske dugove od godinu | Ekonomist

Povoljnosti i za poreske dugove od godinu

Firme koje kasne sa izmirenjem kredita prema bankama i mikrofinansijskim institucijama 365 dana moći će sa tim finansijskim institucijama da sklope sporazum prema kome mogu restrukturirati kredite, odnosno izmiriti dugovanja po povoljnijim uslovima.

To je jedna od najznačajnijih novina u izmjenama i dopunama Zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama.

Prema važećem zakonu firme su mogle da restrukturiraju kredite ako kasne u njihovoj otplati do 270 dana.

Ministarstvo finansija pokrenulo je javnu raspravu o izmjenama i dopunama tog zakona koja će trajati do 3. marta. Nova zakonska rješenja je pripremila CBCG u saradnji sa Svjetskom bankom.

Prema posljednjim podacima Centralne banke ukupni krediti dati firmama koje kasne u otplati 365 dana iznose 17,2 miliona eura.

Važeći zakon stupio je na snagu u maju 2015. godine i imao je rok važenja dvije godine. Međutim, nije u praksi dao značajnije rezultate jer su se pojavili problemi u primjeni. To je dovelo do izmjena i dopuna. Banke su ukazale, između ostalog, na problem da proces restrukturiranja od pokretanja postupka do zaključenja ugovora o restrukturiranju podrazumijeva komplikovane procedure koje dugo traju.

Dužnicima je sporno što, shodno zakonu, su obavezni da dokažu finansijsku sposobnost i prihvatljive tokove novca što im je bio dodatni trošak jer su morali da angažu/u stručnu pomoć. Uz to, zakon ih obavezuje da javno objave da imaju značajnije finansijske problema što ima uticaja na njihovu reputaciju.

Izmjenama je predloženo da u pripremi plana restrukturiranja dužniku može pružiti pomoć jedan ili više povjerilaca, jer banke imaju veliko iskustvo u tim poslovima i pretpostavlja se da će se dužnici lakše opredjeljivati da uđu u proces restrukturiranja ako znaju da pri pripremi plana, kao najznačajnijeg i najsloženijeg dokumenta, mogu očekivati stručnu pomoć od banke povjerioca.

Važna novina su dodatne poreske olakšice za firme koje postignu dogovor sa bankama o restrukturiranju loših kredita.

U odnosu na važeće rješenje po kojem se poreski dug državi do 100 hiljada eura može platiti u šest mjesečnih rata, a dug iznad tog iznosa u 12 mjesečnih rata, predlažu se značajno veće olakšice po pitanju plaćanja dospjelog, a neplaćenog poreskog duga koji je predmet finansijskog restrukturiranja. Predloženim rješenjem se plaćanje dospjelog duga do 100 hiljada eura može odobriti u najviše 60, a ne manje od 24 jednake mjesečne rate, a poreskog duga iznad 100 hiljada eura u najviše 72, a ne manje od 36 jednakih mjesečnih rata, navodi se u obrazloženju zakona.

Novina je i da, ako se restrukturiranje sprovodi između dužnika i samo jedne banke da se ono može sprovesti po internim procedurama banke uz podsticaje koje zakon omogućava. Utvrđena je nova mjera restrukturiranja oslobađanje od tereta hipoteke, fiducije ili zaloge dijela sredstava obezbjeđenja srazmjemo smanjenju duga. Izmjenama je produžen rok važenja zakona do maja naredne godine.

Bankari predlažu promjenu više zakona da bi bilo rezultata

Generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković Vijestima je kazao da su sve banke zainteresovane za smanjenje loših kredita, tako da nije upitna njihova volja da se izađe u susret klijentima koji redovno ispunjava svoje obaveze gdje je moguće da mu se oslobodi dio imovine, a da ostatak solidno pokriva preostale obaveze.

Vijesti su pitale zašto model za restrukturiranje kredita nije dao do sada nikakve pozitivne rezultate i koji su predloži bankara da se to pitanje pokrene sa mrtve tačke.

Inicijativa regulatora je da svaka banka izađe sa predlogom, makar jednim konkretnim projektom što banke pozdravljaju. Ali, upitno bi bilo da banke već nijesu probale da riješe problematične slučajeve gdje je ka-tegorisan dug sa kašnjenjem od 90 i preko 270 dana”, objasnio je Pejaković.

Prema njegovim riječima, u problematici naplate treba mijenjati zakon o stečaju, insistirati na primjenama zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama i zakona o obezbjeđenju i izvršenju, poraditi na kvalitetu finansijskih izvještaja…

“Moje mišljenje je da restrukturiranje mora obuhvatiti mnogo više od restrukturiranja dugovanja i strukture kapitala, jer su oni privremeno olakšanje. Treba suštinski unaprijediti sistem poslovanja i upravljanja da bi se dostigla održivost kroz efikasnost, rentabilnost i profitabilnost”, ocijenio je Pejaković.

Izvor: Vijesti

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top