Poslodavci vas vrebaju na Fejsbuku | Ekonomist

Poslodavci vas vrebaju na Fejsbuku

Prije otprilike četiri mjeseca Lisa Dorahi ugledala je oglas za posao na svom news feedu na Fejsbuku. Iako nije tražila posao i kao majka troje djece rijetko ima vremena da koristi društvene mreže, učinilo joj se da je ponuđeni posao honorarnog saradnika u agenciji za posredovanje u zapošljavanju idealan za nju.

Otvorila je link i prijavila se, a tri dana kasnije, po obavljenom razgovoru s poslodavcem, primljena je u agenciju u Novom Zelandu pod nazivom “Human Connections Group”. Dorahi danas zna da je oglas tako napravljen da bi našao upravo nju – ili nekoga sličnog njoj.

Oglasi na Fejsbuku nisu novina i sigurno je da ste i vi imali priliku da vidite slične “pop-ap” oglase na svom news feedu. Međutim, vjerovatno ste vidjeli i oglase za poslove i u oblastima koje ne spadaju u vaš uobičajeni domen. Ovo je vjerovatno rezultat činjenice da poslodavci traže nekoga s vašim specifičnim sposobnostima, pri čemu koristi informacije do kojih je došao o vama na osnovu vašeg ponašanja na sajtu.

U trenutku kada poslodavci sve češće koriste ovu alatku, ima i onih koji upozoravaju da bi mogućnost ciljanog vrbovanja kandidata za određene poslove mogla da dovede do diskriminacija na osnovu starosti, etničke pripadnosti, vjere ili pola.

Kako nas Fejsbuk “lovi”

Princip je sljedeći: “Facebook Ads” (Fesbuk oglasi) je usluga koja omogućava kompanijama da plate oglasni prostor na news feedovima korisnika Fejsbuka ili oko njih. Prilikom objavljivanja oglasa, kompanija može da izabere određeni tip osobe, na osnovu starosti, pola, interesovanja, vjere i sl.

Fejsbuk nije jedina društvena mreža koja omogućava ciljano oglašavanje – svaka platforma koja prikuplja podatke o korisnicima može da ponudi sličnu uslugu. Na primjer, Google+ i Instagram (koji pripada Fejsbuku) takođe nude ciljano oglašavanje (Hypertargeting), dok LinkedIn omogućava poslodavcima da naprave ciljani oglas zasnovan na starosti i polu, ali ne i na rasnim ili seksualnim afinitetima.

Jergen Zundberg, osnivač agencije za digitalni marketing “Link Humans“, sa sjedištem u Londonu, procjenjuje da oko 10 odsto agencija za posredovanje u zapošljavanju (oko 20.000) danas koriste mogućnost oglašavanja na Fejbuku.

Šta ako ova opcija padne u pogrešne ruke?

Sa 1,13 milijardi aktivnih korisnika dnevno, Fejsbuk je mjesto gdje možete da nađete kandidate za najrazličitije poslove, objašnjava Toni Restel, osnivač britanske agencije “Social-Hire“.

Emili Ričards, osnivač agencije za zapošljavanje “Human Connections Group” iz Novog Zelanda, danas koristi Fejsbuk za popunjavanje svakog trećeg slobodnog radnog mjesta. Ona potroši 20 novozelandskih dolara (14 američkih dolara) da bi stigla i do 10.000 ljudi, što je, kaže, najisplativija opcija. Ričardsova, međutim, kaže da je svjesna da kompanije mogu da iskoriste ovu funkciju u svrhu diskriminacije.

– Ako dospije u pogrešne ruke, mogla bi da ugrozi polnu i rasnu ravnopravnost i sve ono što smo teškom mukom stvorili – kaže ona.

Da bi provjerio kako to izgleda u praksi, BBC je sam postavio oglas za posao na Fejsbuku.

– Prvo smo odlučili da ćemo u obzir uzeti samo muškarce od 18 do 25 godina koji žive u Njujorku. Zatim smo “eliminisali” sve muškarce koji imaju djecu ili koji su u vezi. Zatim smo “isključili” sve vegane, vegetarijance i muškarce koji vole čokoladu. Fejsbuk je ubrzo odobrio ovaj ciljani oglas, koji je stigao do 430.000 mladih neoženjenih muškaraca bez djece, koji vole da jedu meso.

Kako se dešava diskriminacija

Dejvida Peri, partner u njujorškoj advokatskoj kancelariji “Schwartz & Perry“, kaže da ciljani oglasi na Fejsbuku u svrhu nalaženja specifičnih kandidata mogu značiti kršenje više zakona.

U SAD, savezni zakoni o ljudskim pravima zabranjuju vrbovanje na način koji diskriminiše ljude na rasnoj, vjerskoj, starosnoj i polnoj osnovi, kao i zbog trudnoće, hendikepa ili seksualne orijentacije.

U Velikoj Britaniji je zabranjena diskriminacija prilikom zapošljavanja zbog starosti, pola, trudnoće, seksualnosti, vjere ili bračnog statusa. Diskriminacijom se, takođe, smatra oglašavanje samo na određenom mjestu, na primjer, u časopisima za muškarce.

Prema tome, iako ciljani oglasi sami po sebi možda ne djeluju diskriminišuće, proces kojim oni ograničavaju krug kandidata samo na određene ljude, dok druge isključuju, to i te kako može biti, ocjenjuje BBC.

 

Izvor: Blic

Redakcija
Redakcija

Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top