Posljedice odluke ECB: Euro na 11-godišnjem minimumu u odnosu na dolar | Ekonomist

Posljedice odluke ECB: Euro na 11-godišnjem minimumu u odnosu na dolar

U eurozoni se širi strahovanje da bi se, bez pomoći ECB, mogla suočiti s hroničnim padom cijena – deflacijom. Nakon objave ECB, vrijednost eura je opala.

Iako je niska ili opadajuća inflacija povoljna za kupce, ona odražava slabu potražnju i može paralisati već ionako slabu privredu što je problem koji dugo muči Japan, treću po veličini privrednu silu svijeta.

Eurozona se i dalje bori s krizom pretjeranog državnog duga, najvećeg u Grčkoj, Portugaliji i Irskoj. Ekonomija eurozone zaostaje čak i pošto su se Sjedinjene Države i Velika Britanija oporavile od finansijske krize i velike recesije. Nezaposlenost u eurozoni je 11,5 odsto, a 26 odsto u Grčkoj.

U Sjedinjenim Državama, za razliku od toga, stopa nezaposlenosti je opala na 5,6 odsto. Cijene akcija u Evropi i Sjedinjenim Državama porasle su nakon objave ECB, a vrijednost eura je opala u očekivanju da će novac koji će ECB stvoriti, oboriti kurs. Niža vrijednost eura bi, s druge strane, trebalo da olakša evropski izvoz.

Euro je u četvrtak potonuo za gotovo dva odsto u odnosu na dolar, i dospio na 11-godišnji minimum od 1,1378 dolara.

U četvrtak je ECB odlučila i da glavnu kamatnu stopu zadrži na nepromijenjenom rekordno niskom nivou od 0,05 odsto. Ipak, nema garancije da odluka ECB da kupuje obveznice može da uspije bez daljeg djelovanja vlada zemalja valutne unije. Skeptici kažu i da problemi Evrope leže izvan domašaja monetarne politike i ukazuju da su nužne hitne strukturne reforme koje se evropski lideri ustežu da proguraju.

U Davosu, u Švajcarskoj, njemačka kancelarka Angela Merkel je međutim izjavila da “realne impulse za rast u osjetljivim uslovima, mogu stvoriti političari”.

Sudbina eurozone je od vitalnog značaja za privredu svijeta dijelom zato što je ona glavni trgovinski partner SAD, Velike Britanije, Istočne Evrope i Azije. Evropski zvaničnici su već upozorili da se stagnacija mora prekinuti, ako se želi da birači i dalje podržavaju zajedničku valutu.

Ekonomisti primjećuju da je prinos od državnih obveznica već znatno opao od krize duga u eurozoni 2012. godine. To znači da će biti teško još mnogo smanjiti cijenu kredita na osnovu obveznica. Banke koje su glavni izvor kredita za preduzeća eurozone, dobiće više novca, ali svaki ekonomski oporavak zavisi od toga da li će posljednji u lancu – preduzeća odlučiti da se dalje zadužuju i šire poslovanje.

 

Izvor: Beta
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top