Poljska – prkosni buntovnik EU | Ekonomist

Poljska – prkosni buntovnik EU

Poljska, vjerni saveznik Vašingtona, oštri kritičar Moskve, članica najmoćnijeg saveza na svijetu, NATO-a i članica Evropske unije… Ali ne baš sasvim jedna od onih koje  klimaju glavom ili podižu ruku kada to Brisel hoće. To je uz još neke, mora se priznati rijetke države, odvaja od ostalih članova EU porodice. Zvanična Varšava u kojoj glavnu riječ vodi konzervativna partija Pravo i pravda lidera Jaroslava Kačinjskog, sprovodi temeljite reforme pravosuđa. Evropska administracija se pomenutim promjenama u poljskom pravosudnom sistemu oštro protivi od prvog dana. Brisel optužuje vladu u Varšavi da bi tom reformom njoj bilo omogućeno da kontroliše cijeli sudski aparat, te da bi to uzrokovalo kršenje ljudskih prava što je suprotno principima na kojima počiva EU, kako kažu. Vladajuća partija zastupa mišljenje po kojem sudovi nemaju demokratski legitimitet. Tvrde da su sudije navodno, država u državi i fali im „moralni kvalitet“. Dalje navode da su oni počinioci krivičnih dela, a kolege ih pokrivaju. Zbog toga bi, smatraju u vladajućoj partiji, sudiju Vrhovnog suda ubuduće trebalo da imenuje ministar pravosuđa i reformisani Nacionalni savjet za pravosuđe. To su samo neka od predloženih rješenja koja će se naći u poljskom zakonodavnom okviru, jer je predsjednik te države Andžej Duda potvrdio da će potpisati zakondavne akte.

I dok u Varšavi likuju i realizuju svoje naume, u Briselu paniče i prijete iz gore navedenih razloga. Javnost u poljskoj državi je podijeljena ali više naklonjena vladajućoj eliti. To se može opravdati i talasom jačanja desničarskih partija i nacionalizma u Evropi. Poljsku je on jako zapljusnuo. Većina prosječnih poljskih građana protivi se politici imigracije koju sprovodi Brisel, ali i dalje većina njih, čak 88%, želi ostati dio Unije. Valadajuća Pravo i pravda je koristila sukob sa Briselom da učvrsti svoju moć, prikazujući Poljsku kao državu koja se suprotstavlja kosmopolitskoj eliti u Briselu, eliti koja želi da joj nametne muslimanske migrante i da podrije njene patriotske vrijednosti. No, sukob ima i drugu stranu. Poljska je najveći ukupni korisnik novčane pomoći EU. Samo do 2020.godine ona treba da dobije oko 100 milijardi eura u strukturalnim, poljoprivrednim i drugim sredstvima iz tekućeg sedmogodišnjeg budžeta EU. Tako se među ostalim članicama pojavilo protivljenje prema Briselu koji daje Poljskoj toliko novca, a ona zapravo krši norme EU.

Prolazili su mjeseci ali ni jedna, ni druga strana nisu odustajale od svojih tvrdih stavova.

– Mi uvodimo dobra rješenja za Poljsku koja će služiti da se poboljša pravosudni sistem. Odbacujem sve kritike zakona – poručuje poljski predsjednik Andžej Duda.

Prvi čovjek Poljske je odbio da komentariše odluku Brisela o pokretanju člana sedam Lisabonskog sporazuma, koji je EK pokrenula u međuvremenu kao reakciju na odlučnost Varšave da usvoji i primijeni kontraverzne zakone, kakvi su oni za EU. Član sedam nije bilo kakav član, to je tzv. bombastični član, poznatiji i kao nuklearna opcija i njome se može doći do sankcija i suspendovanja prava glasanja Poljske o EU pravima. Brisel na tu kartu igra kako bi kaznio Varšavu zbog kršenja pravila Unije koja se tiču ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. Suština člana sedam jeste da Savjet EU može četvoropetinskom većinom da utvrdi kako u Poljskoj postoji jasna opasnost od teškog kršenja zajedničkih vrijednosti. Poljska bi dobila preporuku kako da taj nedostatak ukloni. Ako se Poljska i nakon toga ogluši o preporuku, Savjet može utvrditi da postoji teško kršenje pravila. To mora da se utvrdi jednoglasno, a ukoliko u Evropskom parlamentu dobije podršku, optuženoj članici oduzima se pravo glasa u Evropskom parlamentu i Evropskom savjetu.

Da isti ili slični staju rame uz rame sa svojim partnerima u okviru EU porodice, pokazuje primjer Poljske. Na ove najave Brisela, reagoavala je članica Višegradske četvorke, kojoj i Poljska pripada, Mađarska. Kao članica porodice koja se okuplja u Briselu, Budmipešta je najavila da će za zajedničkim stolom uložiti veto na ovakvu odluku EU vlasti. Tako bi “pakleni plan” kažnjavanja poljske vlade pao u vodu. Brisel bi ostao bez svog “administrativnog biča”. Podrška Poljskoj za pravosudne promjene stigla je i od članice koja je kupila kartu za izlazak iz EU, Velike Britanije.

Stoji da je Brisel zamahnuo rukom, namjeravajući da kazni Poljsku zbog svojih unutrašnjih postupaka. Varšava se nije previše uplašila. Nastavila je i dalje prkosno da stoji  prstom i glasom podignutim prema licu Brisela. Unija ima dugogodišnju naviku da slabije ili jače, glasnije ili tiše, otvoreno ili prikriveno rješava nesporazume i gasi rasplamsale požare u svojoj kući. Buntovnik Poljska je zapalila baklju i prkosno je gura u briselske oči. Ne haje za packe, prijetnje i pokušaje šamaranja. Štaviše, uspješno ih odbija. Snaga i prkos svakako jačaju kada uz tebe stoji bar neko, to je u slučaju Varšave, Budimpešta. I oni imaju baklju u rukama, samo je još nisu zapalili, a ne treba im previše znajući kakve stavove zastupa tamošnja vlada Viktora Orbana.

EK je bila uvjerena da će Poljska ustuknuti pred prijetnjom članom sedam. To se nije dogodilo. Inat na relaciji Brisel – Varšava nastavljen je možda jačom žestinom, političkom i diplomatskom. One druge se tek očekuju… Varšava ne mari za to što joj Brisel spočitava da ona može biti zapravo faktor dezintegracije EU. I dok Brisel džangrizavo prijeti, vlada u Varšavi nastavlja sa planiranim reformama. Ministar poljskog pravosuđa smjenuje sudije, kako na višim, tako i na nižim instancama. Inat ima svoju cijenu naravno. Izgledno je da je buntovna Poljska spremna da plati visoku cijenu istog, jer namjerava i dalje paliti i žariti svojom bakljom svakog ko joj stane na putu ka sprovođenju unutrašnjih promjena.

Komentariši

Top