Pojeftinjenje nafte pogađa SA i Norvešku | Ekonomist

Pojeftinjenje nafte pogađa SA i Norvešku

Dok se geopolitički analitičari nadmudruju u ocjenama ko je izazvao drastično pojeftinjenje nafte, da li je to vredjelo, kome i koliko, hoće li se politički efekti te akcije kao boomerang vratiti tim “stratezima”, statistika neumoljivo pokazuje pad profita naftnih kompanija, a time i država koje su svoje blagostanje zasnovale na “crnom zlatu”.

To što se barel sirove nafte sada prodaje duplo jeftinije nego prošlog aprila već pokazuje globalne posljedice, ne samo po pitanju profita naftnih kompanija već i zemalja koje su svoj prosperitet zasnivale na činjenici da raspolažu značajnim rezervama “crnog zlata”. Tako je krajem februara vijest dana bila da pojeftinjenje nafte prijeti blagostanju Norvežana, a prošle nedjelje je objavljeno da će budžetski deficit Saudijska Arabija i pored rekordne proizvodnje nafte biti dvostruko veći od prognoziranog.

Proizvodnja nafte u Saudijskog Arabiji u martu je dostigla oko 10,3 miliona barela dnevno, što je najveći pokazatelj u istoriji eksploatacije nalazišta u zemlji. Prethodni rekord postignut je u avgustu 2013. godine, kada je prosječna dnevna proizvodnja bila 10,2 miliona barela. I pored toga budžetski deficit Saudijske Arabije biće dvostruko veći od prognoziranog, zbog ćega će kraljevina biti primorana da, prvi put u posljednjih 15 godina, izađe na tržište duga, prenosi Tanjug. Budžetski deficit ovog najvećeg svetskog izvoznika nafte, koji je pogođen sunovratom cijena, dostići će u ovoj godini 106 milijardi dolara, što je triput više od vladinih prognoza koje su se krtele oko 39 milijardi dolara. Prihodi Saudijske Arabije od nafte, koja u prosjeku izvozi 7,0 miliona barela dnevno, pašće za 35 odsto, na 171,8 milijardi dolara u 2015. godini, dok će budžetski rashodi ostati na nepromijenjenih 290,9 milijardi dolara.

“Očekuje se da će vlada u Rijadu emitovati obveznice, u okviru svoje strategije finansiranja deficita”, navodi istraživačka kompanija Džadva.

Saudijska Arabija, inače, posjeduje ogromne devizne rezerve, koje su krajem februara vrijedjele 714 milijardi dolara.

I na blagostanje u Norveškoj počeo je da utiče pad cijene nafte na svjetskom tržištu. U toj zemlji se, poslije decenije energetskog buma, prema procjeni ekonomista nazire početak recesije u industriji nafte i gasa, koja čini 15 odsto norveške ekonomije, a daje više od polovine izvoza i 80 odsto državnih prihoda. Oko 10.000 zaposlenih u naftnom sektoru ostalo je bez posla, smanjen je broj helikoptera koji prevoze radnike iz Stavangera, epicentru naftne industrije, na platforme u Sjevernom moru.

Visoke plate, najbolje zdravstveno osiguranje u svijetu, dugi ljetnji odmori i druge povlastice norveških radnika mogle bi uskoro da postanu prošlost.  Problemi u energetskoj industriji odraziće se i na širu ekonomiju Norveške. Tako će, na primjer, otpuštanja značiti manje poslovnih putovanja po zemlji, odnosno manje posla za restorane i hotele.

Cijena sirove nafte je posle trogodišnje stabilne cijene od oko 110 dolara pala na manje od 60 dolara po barelu, što više od polovine naftnih bušotina duž norveške obale čini neekonomičnim.

 

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top