“Podgorički model”: Do sada samo jedan ugovor banaka i firmi | Ekonomist

“Podgorički model”: Do sada samo jedan ugovor banaka i firmi

Od početka primjene Zakona o sporazumnom finasijskom restrukturiranju dugova između firmi i banaka od aprila 2015. godine zaključen je samo jedan ugovor, rekli su Vijestima iz Centralne banke (CBCG).

CBCG nema procjene kakvi će biti efekti primjene izmjena i dopuna tog zakona, tzv. Podgoričkog modela.

Najznačajnija novina u izmjenama i dopunama je da će firme koje kasne sa izmirenjem kredita 365 dana moći sa bankama i mikrofinansijskim institucijamatim da sklope sporazum prema kome mogu restrukturirati kredite, odnosno izmiriti dugovanja po povoljnijim uslovima.

Realnu procjenu pristupa procesu restrukturiranja i eventualnoj visini restrukturiranih kredita CBCG ne može napraviti iz prostog razloga što pokretanje postupka restrukturiranja primarno zavisi od korisnika kredita i banke. Treba istaći da, čak i ukoliko se ovim zakonom ‘spasi’ samo jedno preduzeće (a treba očekivati da će ih biti više), urađena je pozitivna stvar, kazali su iz CBCG na čije je čelu guverner Radoje Žugić.

Ministarstvo finansija pokrenulo je javnu raspravu o izmjenama i dopunama tog zakona koja će trajati do 3. marta. Nova zakonska rješenja je pripremila CBCG u saradnji sa Svjetskom bankom.

Prema posljednjim preliminarnim podacima o poslovanju banaka na kraju prošle godine, nekvalitetni krediti i potraživanja su bili 248.8 miliona eura što je deset odsto ukupno odobrenih kredita.

U odnosu na kraj 2015. godine kada su iznosili 299.9 miliona eura (12,57 odsto ukupnih kredita) nekvalitetni krediti i potraživanja ostvaruju pad od 51 milion eura odnosno 17 odsto, kazali su iz CBCG.
Prema posljednjim podacima CBCG, ukupni krediti dati firmama koje kasne sa otplatom 365 dana iznose 17,2 miliona eura.

Prema važećem zakonu firme su mogle da restrukturiraju kredite ako kasne sa otplatom do 270 dana.

Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova stupio je na snagu u maju 2015. godine i trebalo je da važi dvije godine. Međutim, nije u praksi dao značajnije rezultate jer su se pojavili problemi u primjeni. To je dovelo do izmjena i dopuna.

Od početka primjene zakona u bankarskom sistemu zaključen je jedan ugovor o restrukturiranju kredita i u fazi pregovaranja nalazi se još jedan. Riječ je o restrukturiranju koje se sprovodi po odredbama ovog zakona, jer se restrukturiranje kredita kao bilateralni sporazum banke i dužnika može vršiti i po osnovu važeće regulative koja uređuje bankarsko poslovanje. Iako ovi podaci mogu djelovati simbolično, treba imati u vidu da, kada i mali broj značajnijih dužnika rješava pitanje svog finansijskog položaja i uspostavlja dugoročnu održivost poslovanja kroz ovaj vid restrukturiranja, u značajnoj mjeri se ispunjavaju i ciljevi zbog čijeg ostvarenja je zakon donesen, rekli su iz CBCG.

Na pitanje da li smatraju da će nova rješenja dati pozitivan rezultat odgovoreno je da su predložene izmjene koje pojednostavljuju procedure postupka restrukturiranja i daju nove stimulanse za banke i za korisnike.

Novim rješenjima podiže se motivacija i banaka i dužnika da mehanizme restrukturiranja iz zakona češće koriste, reldi su iz CBCG.

Cilj zakona je bio da se smanji udio loših kredita (NPL) u ukupno odobrenim kreditima.

Najviše nekvalitetnih kredita ima u sektoru trgovine

Iz CBCG su kazali da djelatnosti u sektoru privrede, kompanije iz oblasti trgovine, prerađivačke industrije i građevinarstva imaju najveći udio u ukupnim nekvalitetnim kreditima privrede. U ukupnom iznosu nekvalitetnih kredita kompanije iz djelatnosti trgovine učestvuju sa 36 odsto, iz oblasti prerađivačke industrije 17 odsto, a iz djelatnosti građevinarstva sa 15 odsto.

U CBCG smatraju da treba očekivati da se u ovoj godini nastavi trend smanjenja loših kredita. Kreditni rizik je ključni rizik u bankarskom sistemu. Banke identifikuju i kontrolišu taj rizik u skladu sa svojim poslovnim strategijama i planovima.

“CBCG u skladu sa svojim ovlašćenjima doprinosi stvaranju poslovnog ambijenta na bankarskom tržištu u pravcu boljeg i sveobuhvatnijeg sagledavanja svih rizika koji mogu uticati na kretanje i nivo NPL. Shodno tome, a uzimajući obzir i pozitivne trendove u smanjenju nivoa NPL-a u prošloj godini, treba očekivati je dalje opadanje NPL-a i u ovoj godini”, rekli su iz CBCG.

Izvor: Vijesti

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top