Počela gradnja vjetroelektrana, benefiti višestruki | Ekonomist

Počela gradnja vjetroelektrana, benefiti višestruki

Odlaganja više nema. Gradnja prvih vjetroelektrana počela je zvanično na Krnovu kod Nikšića sredinom godine dok je nedavno krenula realizacija i milionska investicija na Možuri kod Bara. U Ministarstvu ekonomije Dnevnim novinama su kazali da će izgradnja ova dva energetska objekta u mnogome doprinijeti ostavarenju nacionalnog cilja od 33 odsto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji.

Poslije višegodišnjih odlaganja, počela je realizacija dva energetska projekta od nemjerljivog značaja za crnogorsku ekonomiju. U izgradnju 30 vjetrogeneratora, dvije trafostanice i zgrade za održavanje na Krnovu biće investirano više od 120 miliona eura, dok će projekat izgradnje 23 vjetroelektrane manje snage na Možuri koštati oko 40 miliona eura.

“Na lokalitetima Krnovo i Možura, na kojima se realizuje ugovor o zakupu zemljišta za izgradnju vjetroelektrana, počela j e izgradnj a predmetnih vjetroelektrana. Naime, izgradnja vjetroelektrane na lokalitetu Krnovo je shodno rokovima iz ugovora počela 7. maja 2015. godine, a takođe je počela i izgradnja vjetroelektrane na lokalitetu Možura”, saopšteno je Dnevnim novinama u Ministarstvu ekonomije, na čijem je čelu Vladimir Kavarić.

Oba projekta, kako su objasnili u Ministarstvu ekonomije, ukupnog su kapaciteta 118 MW.

Projekat na Krnovu realizuju austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo energy. Iako je ugovor potpisan prije pet godina, gradnja prvih vjetroelektrana je probila sve predviđene rokove. Problem je sličan i sa višemilionskim investicijama na primorju, a ogleda se u neriješenim imovinsko-pravnim odnosima.

Rješenja o eksproprijaciji nepokretnosti, kako su ranije prenijeli crnogorski mediji, neophodnih za izgradnju vjetroelektrana su pravosnažna i upisana u katastar nepokretnosti, a prethodni vlasnici nijesu osporili ovaj postupak, pa se ne postavlja pitanje namjene tih nepokretnosti ni od jedne strane. Pokrenuti sporovi se odnose isključivo na procjenu vrijednost pomenutih nepokretnosti, a ne na njihovu namjenu.

Kako Dnevne novine saznaju, vlasnici zemljišta traže da im se cijena otkupa zemljišta sa 50 centi poveća na dva eura, a sporno im je i to što njihova imovina nije tretirana kao državna, odnosno zbog če ga im nije ponuđen ugovor o dugoročnom zakupu po uslovima kao što je uređeno sa državnim zemljištem, či ji zakup se plaća od 2010. go dine.

Međutim, cjelokupan problem, prema saznanjima Dnevnih novina, ubrzo će biti riješen nakon čega neće biti ni ti jedne prepreke da se krene u finalizaciju projekta na Krnovu i puštanja u rad prve vjetroelektrane.

Izvor:cdm

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top