Oštar pad azijskih indeksa | Ekonomist

Oštar pad azijskih indeksa

Na azijskim su tržištima indeksi oštro pali, kao i na Wall Streetu krajem prošle nedjelje, što je posljedica strahovanja ulagača od jačanja inflacije i stezanja monetarne politike centralnih banaka.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,7 posto, što je njegov najveći dnevni pad od kraja 2016. godine.

Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks potonuo više od 2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,7 i 1,8 posto.

Azijske ulagače uznemirio je pad indeksa na Wall Streetu u petak za više od 2 posto, zbog snažnog rasta prinosa na obveznice.

Prinos na 10-godišnje američke državne obveznice dodatno je jutros porastao na 2,86 posto, najviši nivo od početka 2014. godine.

Prinos na 2-godišnje američke obveznice porastao je, pak, na 2,16 posto, blizu najviše vrijednosti u devet godina, što povećava konkurentnost prinosa na obveznice u odnosu na dionice. Na primjer, dividendni prinos na dionice iz sistema Dow Jones indeksa iznosi 2,13 posto.

A skok prinosa uslijedio je u petak nakon što je objavljeno da je u januaru u SAD-u otvoreno 200.000 novih radnih mjesta, više nego što se očekivalo, što pokazuje da se situacija na tržištu rada i dalje poboljšava.

Pritom su plate zabilježile najveći rast na godišnjem nivou u osam i po godina. A to bi moglo podstaknuti rast potrošnje i inflacije, pa bi američka centralna banka u ovoj godini mogla ubrzati tempo povećanja kamata.

Fed je prošle godine povećao ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od marta.

Procjenjuje se i da će Evropska centralna banka (ECB) do kraja godine ukinuti poticajne monetarne mjere, a sve to podstiče rast prinosa na obveznice, što, pak, povećava troškove zaduživanja kompanija.

Azijske ulagače zabrinjava i pad terminskih indeksa jer je S&P 500 terminski indeks trenutno u minusu 0,3, a Dow Jones 0,6 posto, što najavljuje daljnji pad cijena dionica na Wall Streetu u ponedjeljak.

Uz to, nastavljen je pad cijena nafte. Nakon što je prošle nedjelje skliznula 1,3 posto, jutros je cijena barela na američkom tržištu pala daljih 65 centi, na 64,80 dolara.

Na londonskom je tržištu, pak, barel pojeftinio 70-ak centi, na 67,85 dolara, nakon što mu je prošle nedjelje cijena potonula 2,7 posto.

A na valutnim je tržištima dolar stabilan nakon što je prošle endjelje njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, blago porastao po prvi put nakon šest nedjelja gubitaka.

Jutros se kreće oko 89,15 bodova, koliko je iznosio i u petak na zatvaranju tržišta.

Pritom je cijena dolara prema japanskoj valuti skliznula sa 110,10 jena, koliko je iznosila u petak naveče, na 109,95 jena.

No, dolar je stabilan u odnosu na evropsku valutu, pa se kurs eura kreće na nivoima od petka, oko 1,2460 dolara.


 

Izvor: SEEbiz / H

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top