Osnovna barijera jeste skupa i neefikasna država | Ekonomist

Osnovna barijera jeste skupa i neefikasna država

Piše mr Filip Mihailović

Poštovani čitaoci, web portal Ekonomist.me donosi vam intervju sa ekonomskim analitičarem Prof. dr Vasilijem Kostićem koji otkriva tajne  srednjeg i malog biznisa u Crnoj Gori, te vas savjetuje da uvijek budete u toku sa promjenama.

Ekonomist: Doktor ste ekonomskih nauka, i dugo godina ste profesor na Fakultetu  za menadžment u Herceg Novom. Šta Vas je lično opredijelilo za  profesionalni poziv profesora? Možete li  mi ukratko kazati koja su još  Vaša aktuelna poslovna angažovanja?

Poziv profesora pruža mogućnost da prenesete znanje što je od ključnog značaja. Znanje samo u dijeljenju ostvaruje svoju svrhu i što je za mnoge neobično dijeljenjem se uvećava, a ne smanjuje kako bi bilo za očekivati. Osim toga to je prilika da možete da utičete na određene procese na njihova  uobličavanja – na percepciju stvarnosti.

Već dvije decenije se bavim konsaltingom za biznis odnosno konsultanstvom za poslovanje kako bi mi to rekli. Držim razne seminare obuke iz upravljanja biznisom i radim konsalting „ in house“ – u firmama.

Ekonomist: Stručnjak ste iz oblasti biznisa, preduzetništva i edukacije studenata i mladih, kako studenti reaguju na menadžment kao disciplinu i  koje su njihove impresije kada uče o preduzetništvu kao posebnoj i vrlo značajnoj oblasti?

Moram reći da preduzetništvo, nažalost, nije ni blizu dio pogleda na svijet mladih ljudi kod nas , a trebalo bi obzirom da ono oslobađa i čini čovjeka nezavisnim i slobodnim i u mnogome razvija aspekte ličnosti koji su u saglasnosti sa zahtjevima savremenog informatičkog doba: u skladu s promjenama, a ne otpor promjenama, stalno unapređivanje znanja – cjeloživotno učenje, sigurnost u sebe, preduzimljivost, brzo donošenje odluka.

Menadžment ih sve više zaokuplja ali opet rekao bih ne u onoj mjeri u kojoj bi to bilo poželjno, no za to ne treba okrivljavati njih.

Sve ovo je izraz, prije svega, društveno – istorijskih uslova: ekonomskih, političkih, pravnih, kulturnih, socijalnih… koji su uticali na formiranje  našeg pogleda na svijet, naše kulture i etike, našeg našeg sistema  vrijednosti koji se razvijao u pravcu da država ili neko drugi treba da vam obezbijedi sredstva za život, a vi samo treba da čekate i da tražite. Takva percepcija je u mnogome “devastirala” ličnu inicijativu generacija pa su recidivi toga i danas na sceni – mnogi i dalje očekuju da im država ili neko drugi riješi njihove problem, a da oni sami pri tom ne predizimaju ništa ili gotovo ništa. Uzeti svoj život u svoje ruke još uvijek nije karkteristika mladih kod nas, mada se stvari kreću u tom pravcu. Vjerujem kako vrijeme bude odmicalo da će to sve više biti slučaj.

Prof. dr Vasilije Kostić

Ekonomist: Iz iskustva Evropske Unije tj. njenih članica znamo da sigurnost  ekonomije jedne zemlje počiva na srednjim i malim preduzećima. Kakav je Vaš stav po pitanju srednjih i malih preduzeća u Crnoj Gori?

Ja sam još polovinom devedesetih godina prošlog vijeka pisao o tome da kičma crnogorske ekonomije treba biti razvijen sektor malih i srednjih preduzeća, imajući pri tom u vidu evropska iskustva razvijenih zemalja i iskustva zemalja koje su se brzo razvijale a bile su slične Crnoj Gori. Danas u vezi s tim nema nikakve sumnje, mada moram reći da se ta dinamika kod nas odvijala vrlo, vrlo sporo, i da smo izgubili veliko vrijeme, a nijesmo morali da je bilo više razumijevanja tog procesa. Pa rekao bih da ni danas  se u tom smislu stvari ne odvijaju na zadovoljavajući način i ako o tome govore svi.

Ekonomist: Po Vašem mišljanju da li je dovoljno razvijen privredni sektor u crnogorskoj ekonomiji kada su u pitanju srednja i mala preduzeća? I sta je neophodno da Vlada Crne Gore i institucije od značaja učine kako bi se podstakle bolji razvoj srednjih i malih preduzeća?

Odgovor na ovo pitanje bi zahtijevao mnogo, mnog prostora i opet ne bi odgovorili u cjelosti.

Ipak, reći ću u najkraćem da taj proces jačanja sektora malog i srednjeg biznisa mora da podstiče, podržava, stimuliše i koordinira država instrumnetima svoje razvojne politike. To podrazumijeva viziju, ciljeve, strategiju razvoja i politiku razvoja malih i srednjih preduzeća koje sada nema. Uz to neophodno je mnogo drugih stvari, prije svega: znanja – edukacije i finansijskih potpora i stimulacija jer su to dva ključna limitirajuća faktora rasta i razvoja malog  i srednjeg biznis

Ekonomist: Angažovani ste kao poslovni konsultant u eminentim crnogorskim kompanijama, koje su to česte biznis barijere sa kojima se susreću u  praksi naši privrednici? 

Osnovna barijera jeste skupa i neefikasna država.

Ekonomist: Kroz različite edukacije o pokretanju biznisa na kojima ste bili predavač, koje su bile najčešće bojazni budućih preduzetnika i kako ih  prevazići?

Najčešći strahovi su : strah od neuspjeha i gubitka  odnosno neizvjesnot koji opet generišu nespremnost da se preuzme odgovornost i otpočne biznis. U takvim slučajevima se obično traži način da se umiri sopstvena savjest pa se postojeće prepreke koje, uistinu nijesu male, uvećavaju do nepremostivih nivoa. Ne kaže džaba narod ”U strahu su velike oči”. Strahovi se generalno prevazilaze, na način što se neizvjesnost pretvara u rizik – nešto što je mjeriljivo, očito, a rizikom se upravlja. Potrebno je dakle, prije svega edukovati početnike u biznisu, a potom pritupiti ostalom: podršci, pomoći… Znaje, kao što rekosmo, oslobađa jer smanjuje neizvjesnost.

Ekonomist: I za kraj našeg razgovora, imate li neku poruku ili savjet za čitaoce web portala Ekonomist.me?

Savjete je teško davati , ali ako treba onda neka to bude da budu stalno u toku s promjenama i da se stalno mijenjaju odnosno da mijenjaju i dograđuju mišljenje jer samo kada promijenimo mišljenje mijenjamo ponašanje, a ta promjena je neophodna.

Filip Mihailović
Filip Mihailović
Rođen (1991.) i radi u Kotoru. Po zanimanju magistar nauka marketing menadžmenta. Kontakt: filip.mihailovic@ekonomist.me

Komentariši

Top