Oporavak rublje | Ekonomist

Oporavak rublje

Za rusku rublju 2014. je bila zaista loša godina.

Urušavanje cijena nafte u kombinaciji sa sankcijama Zapada dovelo je do srozavanja prihoda od izvoza. Nervozni investitori su iz Rusije povukli 150 milijardi dolara. Kao rezultat toga, rublja je izgubila otprilike polovinu vrijednosti u odnosu na dolar.

Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci rublja se oporavlja. Ruske obveznice i dionice se takođe dobro drže. Centralna banka Rusije (CBR) već neko vrijeme reže kamatne stope – potez koji je prije svega nekoliko mjeseci bio nezamisliv. 30. aprila kamatne stope su pale sa 14 na 12,5 posto. Zbog svega navedenog, mnogi su počeli pričati o tome kako su investitori bili pretjerano pesimistični. Međutim, oni koji to tvrde su u krivu.

Cijene nafte polako rastu od početka godine. To je od velike pomoći za ekonomiju u kojoj upravo fosilna goriva čine polovinu izvoza. Dodatno, jeftiniji rubalj je ohrabrio izvoz. Dogovor, potpisan u februaru, koji označava kraj pobuna u Ukrajini koje Rusija podupire, umirio je investitore.

Ipak, snaga rublja je poprilično zamršeno pitanje. Naime, ekonomija Rusije iz brojnih perspektiva izgleda lošije nego što je izgledala u decembru prošle godine. Inflacija je narasla za 5,6 posto i sada iznosi 16,9 posto. Realne plate se urušavaju. Devizne rezerve CBR-a su ove godine pale za 30 milijardi dolara, odnosno 130 milijardi dolara od ovog razdoblja prošle godine. MMF smatra da će se ekonomija smanjiti za četiri posto u 2015. godini, a čak i to je relativno optimistična prognoza.

– U potezima Centralne banke Rusije leži objašnjenje oporavka rublja. Naime, prošle godine, kada se rubalj urušio, CBR je pokrenuo plan vrijedan 500 milijardi dolara. Taj iznos je bio namijenjen za pozajmice kompanijama. Plan se pokazao posebno korisnim u decembru kada su se kompanije morale suočiti s isplatama dugova. Ove godine kompanijama je došlo manje stranih računa na naplatu pa su iskoristile jeftiniji dolar za investiranje u fleksibilniju rusku imovinu, što je učvrstilo rubalj. 20. aprila je CBR učinio zajmove manje povoljnijima pa je rast rublja zaustavljen, objašnjava Timothy Ash iz Standard Banka.

Šta slijedi?

Situacija ne izgleda dobro. Ruske kompanije i dalje imaju spoljnji dug u iznosu od 100 milijardi dolara. Budući da je rublja slaba, a rezerve novca su gotovo nestale, isplata tih dugova je upitna. Mnogi smatraju da će država još jednom morati uskočiti. Međutim, Anders Aslund iz Peterson Instituta procjenjuje kako CBR na raspolaganju ima svega 150 milijardi dolara likvidnih deviznih rezervi na raspolaganju. U situaciji velikog državnog deficita i odliva kapitala, te će se rezerve nastaviti topiti kroz narednih nekoliko mjeseci. Ruska vlada će možda pokušati spoljni dug vratiti istiskivanjem rublje kako bi kupila strane valute. Ukoliko se taj scenario ostvari, očekujte velike promjene.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top