OneCoin je Ponzijeva šema, a ne „novi bitcoin“ | Ekonomist

OneCoin je Ponzijeva šema, a ne „novi bitcoin“

Sve učestalije organizovanje OneCoin prezentacija u Crnoj Gori i okruženju navelo je mnoge čitaoce Ekonomista da nam se obrate pitanjem da li je riječ o kriptovaluti, čiji razvoj pratimo i promovišemo na akademskom nivou ili ima elemenata nečega što „miriše“ na prevaru.

Činjenice da u softverskom smislu postoje drastične razlike u odnosu na bitcoin, kao i da je način promovisanja u potpunosti drugačiji u odnosu na kriptovalute već ukazuju na to da je ovu pojavu potrebno razgraničiti od elektronskog novca kojim se direktno mogu kupovati proizvodi i usluge, priznatih na tržištima onih zemalja u kojima važe za sredstvo plaćanja. Na lošu namjeru njegovih zagovornika i promotera dodatno ukazuju fotošopovani materijali koje autori pokušavaju da predstave kao objavljeni novinski ili televizijski sadržaj.

Za razliku od kriptovaluta, onecoin ne funkcioniše pomoću softvera otvorenog koda. Uprkos tvrdnjama tima koji navodi da stoji iza razvoja ove lažne kriptovalute, onecoin kodovi nisu objavljeni na platformama kao što su Github i slične, prije svega zbog rizika da bi drugi developeri na taj način mogli uočiti kriptografske propuste. Ono što svakako upućuje najviše signala da je kod onecoin neophodan oprez je činjenica da nije zasnovan na onome što kod pravih kriptovaluta predstavlja public ledger, odnosno ne postoji mogućnost potvrđivanja i bilježenja transakcija prilikom rudarenja, što je potpuna suprotnost svemu na čemu elektronski novac treba da počiva.

Upravo ovo razlozi su zbog kojih onecoin ne može biti definisan kao kriptovaluta, budući da je njegova struktura prilično nejasna, dok je kod bitcoina, monera, ethera, litecoina i drugih sve u potpunosti otvoreno i vidljivo na blockchainu, odnosno ethereumu.

Naslovna strana zimskog izdanja magazina Financial IT i fotošopovana verzija inicijatorke OneCoina Ruže Ignjatove

Brojni su pokazatelji na osnovu kojih je jasno uočljivo odsustvo veze između onecoin i kriptovaluta. Postoje tri karakteristike ove takozvane kriptovalute koje su finansijskim nadzornim organima zemalja u kojima je pokrenuta istraga sporni. Prvi je činjenica da je riječ o klasičnoj piramidalnoj strukturi, podržanom šematski predviđenim planom naknada. Drugi su Aurum Gold Coins privilegije, za čiju vrijednost se sumnja da bi mogla imati realno utemeljenu poruku. Treća i najproblematičnija karakteristika je odsustvo bilo kakve informacije o udjelu tokena u ukupnoj šemi. Detalji o razmjeni onecoin tokena sadržani su izvan sajta, dok je plan dodjeljivanja tokena na osnovu uloga tek izlistan, ali ne i detaljno objašnjen.

Osim toga, promoteri onecoina i navodna inicijatorka služe se najbanalnijim prevarama kako bi pridobili pažnju javnosti. Lažna predstavljanja objava iz svjetskih časopisa i naslovnice novina koje nikada nisu objavljene, kao i fotošopovani prikazi ekrana informativnog sadržaja u kojima nikada nije pomenut čine da se lakovjerni i neoprezni entuzijasti lako zainteresuju za onecoin. Osoba koja je osnovala kompaniju koja stoji iza ove valute bugarska državljanka Ruža Ignjatova prvobitno je fotošopovala naslovnu stranu magazina Forbes, na kojoj je prikazala svoj nepostojeći intervju. Potom je uslijedilo i fotošopovanje naslovnice zimskog izdanja magazina Financial IT, na čijem se originalu Ignjatova ne pojavljuje.

Lažna objava: BBC nema ovakav logo, a prikaz se dobija pomoću web aplikacije

O kompaniji OneCoin koja promoviše istoimenu valutu i njenoj vlasničkoj strukturi nema informacija ni na njenom zvaničnom sajtu, zbog čega su posebne mjere nadzora uvedene u mnogim evropskim i azijskim zemljama.

Za sada je uočljivo potpuno odsustvo sa tržišta Sjedinjenih Američkih Država, što se najčešće objašnjava mogućnošću da bi u suprotnom američka Komisija za hartije od vrijednosti (Securities Exchange Commission) – SEC odmah sprovela mjere utvrđivanja porijekla i načina prometa sredstvima.

Ono što je, međutim, na osnovu uslova korišćenja navedenih na sajtu moguće zaključiti je da kompanija nije iz Bugarske, kako se do sada vjerovalo na osnovu činjenice da je Ruža Ignjatova navodni inicijator cijele ideje, već da se poslovanje samo odvija u okviru onoga što u toj zemlji nalaže Zakon o elektronskoj trgovini.

Lažna naslovnica magazina Forbes

Internet stranica kompanije onecoin.eu registrovana je 23. juna 2014. godine, ali su podaci o registraciji podešeni da ih vide samo administratori, dok su podaci sa sajta hostovani u Bugarskoj.

 

Ignjatova sa dr prefiksom ispred imena, nekadašnja direktorka privatne investicione bugarske firme CSIF. Na stranici Ignjatove među skeniranom dokumentacijom ne poklapaju se datumi i godine navedenih detalja sa onim u biografiji, a dodatne sumnje, kako u vjerodostojnost navedenih podataka, tako i u kredibilitet kompanije i digitalne valute je objavljivanje lažnog intervjua u magazinu Forbes koji ne samo da taj medij nikada nije uradio, već je naslovna strana promijenjena pomoću BrandVoice servisa.

U poslovanje onecoina uključen je i Sebastijan Grinvud, koji je međunarodnim istražnim organima poznat po aktivnostima u ugašenoj piramidalnoj šemi Unaico, čije aktivnosti istražuje Komisija za hartije od vrijednosti Pakistana.

Potezi regulatora

Problem rizičnosti infrastrukture u okviru koje se odvija promet OneCoina postao je uočljiviji nakon što je prošle godine vodeći finansijski regulator u Belgiji izdao upozorenje da je riječ o finansijskom proizvodu koji se u posljednje vrijeme sve češće vezuje za prevare.

U obrazloženju o izdavanju upozorenja navedeno je da su primjedbe na račun onih koji promovišu onecoin upravo u domenu onoga što se tiče njihovih navoda da su od Uprave za finansijske usluge i tržišta dobili odobrenje za rad, što ovo tijelo naziva neistinitim i pogrešnim.

Uprkos navodima promotera onecoina, Uprava za finansijske usluge i tržišta navela je da nema regulatornu moć vezanu za upravljanje poslovanja digitalnim valutama i da zbog toga izdavanje ove vrste odobrenja nije bilo moguće. Potreba zagovornika širenja onecoina da na ovakav način potvrđuju svoju ulogu među potencijalnim novim članovima i široj javnosti, kao i negativna reakcija Uprave za finansijske usluge i tržišta sugerišu da je riječ o pojavi na koju je potrebno obratiti više pažnje i nastaviti istragu, tim prije što je u nekoliko zemalja ključnih promotera onecoina već pokrenut krivični postupak i što se o pojedinostima vezanim za ovu pojavu vodi istraga.

“Nekoliko osoba koje promovišu onecoin navelo je da je riječ o virtuelnoj valuti baziranoj na kriptografiji, jesu u Belgiji. Uprava za finansijske usluge i tržišta želi da upozori javnost da onecoin nije dobio bilo kakav oblik priznanja ili bilo kakve potvrde od ovog tijela. Isto važi i za osobe koje promovišu onecoin: oni nemaju nikakvo ovlašćenje ili bilo koji drugi oblik priznanja koje je izdala Uprava za finansijske usluge i tržišta”, navedeno je u upozorenju vrhovnih belgijskih finansijskih regulatora.

U sklopu istrage u azijskim zemljama u Bangladešu je prošle godine uhapšena grupa pojedinaca uključenih u promociju onecoina po multilevel marketinškoj šemi, a osim policije u akciju su bile uključene i specijalne jedinice te zemlje, dok je u aprilu u Bombaju uhapšeno 18 osoba koje su organizovale OneCoin seminare, a indijska policija istražuje njihove bankovne račune.

Onecoin je takođe pod posebnim nadzorom njemačkih vlasti. Vodeći njemački list Der Spiegel objavio je još prošlog mjeseca da je Savezni finansijski nadzorni organ, vodeći nacionalni finansijski regulator, otvorio istragu po ovom pitanju.

Pitanjem prometa onecoinom i umrežavanja korisnika bavi se regulatori u većini evropskih zemalja u kojima su piramidalne šeme do sada bile predmet istrage.

Ponzijeva šema

Onecoin funkcioniše po principu marketinga i promocije na više nivoa u kojem učesnici kupuju pakete određene vrste tokena koje potom mogu da koriste za „rudarenje“ na posebno kreiranoj platformi. Ova digitalna valuta, čiji je način funkcionisanja u potpunosti različit od onoga koji postoji kod bitcoina, litecoina, ethera i drugih sreodnih kriptovaluta, korisnicima nudi relativno visoke povrate ulaganja tipične za sve do sada viđene Ponzijeve šeme u kojima su dobici proporcionalni položaju u pitamidi, odnosno u kojima oni koji u proces uključuju nove članove, koji takođe nastavljaju niz, zarađuju više od onih koji su pri samom dnu piramide, odnosno na početnom nivou.

U izvještaju se navodi i da regulatori širom svijeta drže onecoin pod lupom, upravo zbog toga jer korisnicima osigurava put do relativno brzog bogaćenja u poređenju sa onim što je potrebno prilikom investiranja u druge instrumente, naročito kada je riječ o poznavanju tržišnih prilika, praćenju aktuelnosti i osmišljavanju konkretne investicione strategije.

Razlika u odnosu na bitcoin i druge kriptovalute

Važno je razumjeti da principi prometovanja onecoina ne pokazuju nikakvu sličnost sa onim što među onim na šta se naziv kriptovalute inače odnosi postoji i na jednom drugom primjeru. Iako se onecoin često promoviše kao “novi bitcoin”, ovdje se zapravo digitalnom valutom predstavlja nešto što nema njene uobičajene karakteristike, dok mu se način funkcionisanja ogleda u prepoznatljivoj Ponzijevoj šemi.

Ključni problematični faktor u vezi sa onecoinom je što je za održavanje visoke zarade potreban konstantan rast broja novih ljudi koji ulaze u ovaj proces. Najjednostavnije objašnjen, cio proces izgleda tako što osoba A, da bi ostvarila premiju na ulog koji joj inicijator ovog postupka nudi, treba da dovede još nekoga.

Osoba B i C koje je dovela osoba A takođe mogu da računaju na premije tako što će dovesti osobu D, E, F, G, a one učiniti isto. Dok god se broj novih članova povećava postoji osnova za isplatu premije, odnosno beneficije koje ostvaruje onaj ko je duže u tom poslu. Napredovanje osobe A zavisi od broja novih ljudi koje su dovele osobe B i C, a što je broj nivoa veći, to osoba A dobija bolji status. Međutim, čim novih ljudi više ne bude, isplata bilo koje vrste premija postaje nemoguća nakon što se isprazni baza formirana od sredstava koja je kao ulog donio svaki novi član

Otkako je postao popularan među korisnicima koji su na osnovu sopstvenih ulaganja i dovođenja novih članova u strukturu počeli da ostvaruju zaradu onecoin je predmet brojnih rasprava, prije svega jer nedostaje mnoštvo informacija vezanih za njegovo porijeklo, uzroke volatilnosti, obim i zakonitosti, koje su suprotne svemu što važi za kriptovalute kojima se nesmetano trguje i na čiju vrijednost utiču ustaljeni tržišni parametri, od zakona ponude i tražnje do informacija usko vezanih za ovu industriju.

Ana Nives Radovic
Ana Nives Radovic

The very first Montenegrin fintech author, financial analyst and author of “Dividing by Zero” scientific project.

6 thoughts on “OneCoin je Ponzijeva šema, a ne „novi bitcoin“

  1. Ne verujem promoterima Onecoin-a. upoznao sam ih i jedino do cega im je stalo jeste da te pridobiju pa kako god. Na tribinama koje organizuju pricaju o Onecoin-u kao o kriptovaluti a on to nije

  2. Pratim već duže ovu prevaru putem svog bloga. Svaka vam čast za tekst, bilo je krajnje vreme da se mediji malo više zainteresuju za ovu ponzi prevaru. Do sada su samo mediji u Hrvatskoj pisali o Onecoin-u, nakon što se saznalo da su se ubacili kao glavni sponzor kongresa poduzetnica. Moja zamerka je da ste propustili da navedete da funkcionišu po principu mrežnog (multilevel ili network) marketinga, kao i da je Onecoin zabranjen u Italiji i Nemačkoj. Ako vam trebaju dodatne informacije slobodno me kontaktirajte.

  3. Ja sam naseo na priču i kupio osnovni paket. Ne sviđa mi se ta priča i želeo bih da znam da li postoji mogučnost da se povrati uloženi novac?

Komentariši

Top