Očekuje se pad kamata na kredite | Ekonomist

Očekuje se pad kamata na kredite

Kamatne stope na kredite i dalje su barijera za dinamičniji oporavak privrede, saopštio je bankarski ombudsman Halil Kalač i dodao da očekuje njihov dalji pad, ali je nerealno da one idu u zonu negativnih kada je riječ o štednji.

On je Pobjedi kazao da o tome da su aktivne kamatne stope na visokom nivou, govore i uporedni podaci sa tržišta iz okruženja.

“Dalji pad aktivnih kamatnih stopa je neophodan kako bi omogućio snažniji razvoj realnog sektora i stabilnije uslove razvoja ekonomije. Niže stope pokrenule bi investicionu tražnju, bolje korišćenje resursa i brži rast društvenog proizvoda. Niže aktivne kamatne stope omogućavaju i urednije izmirenje kreditnih obaveza, kao i smanjenje kreditnog rizika povjerioca”, rekao je Kalač.

Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite u junu iznosila je 7,06 odsto i niža je nego u maju, kada je bila 7,09 i aprilu 7,12 odsto. Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite, međutim, u junu je bila 6,93 odsto, u maju 7,83 u aprilu 6,44 odsto.

Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite posljednjih mjeseci ima blagi pad sa oscilacijama, što govori o kolebljivom trendu pada aktivnih kamatnih stopa na novoodobrene kredite.

“Crnogorske banke su do sada, poslije kreditne ekspanzije, vodile opreznu politiku kreditiranja realnog sektora. Prema podacima Centralne banke (CBCG), sve pozicije kao što su ukupna aktiva, depoziti i kapital u bilansima banaka bilježe rast. Finansijski rezultat banaka na agregatnom nivou je pozitivan, dok likvidnost i solventnost bilježe rast i njihovi nivoi su i dalje značajno iznad zakonom propisanog minimuma”, precizirao je Kalač.

Ohrabruju, kako je dodao, najnoviji podaci CBCG koji pokazuju da ukupni krediti banaka i tokom šest mjeseci bilježe rast u odnosu na isti period prošle godine. Depoziti preduzeca i stanovništva imaju stalni trend rasta i znatno premašuju nivo odobrenih kredita. Učešće nekvalitetnih kredita je smanjeno, što treba da utiče na eliminaciju opreza banaka kada je u pitanju novo kreditiranje.

On je naveo da je od bankarskog ombudsmana za šest mjeseci zaštitu tražilo 280 klijenata i žiranata – u prvom kvartalu 150, a u drugom 130. To je dva odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

“Najviše prigovora klijenata bilo je od korisnika kredita indeksiranih u švajcarskim francima (CHF) zbog nepostupanja Addiko banke, HETE i B2 kapital po dopunama zakona o konverziji tih kredita. Osim toga, najviše primjedbi se odnosilo na visok iznos obračunatih troškova, zbog visokih kamatnih stopa, na kredite u otplati, kao i zaračunatih troškova na tekuće račune i kreditne kartice, visokom kolateralu, kao i neoslobađanje kolaterala srazmjerno vraćenom kreditu”, rekao je Kalač.

Za zaštitu svojih finansijskih prava obraćali su se žiranti u kreditnim aranžmanima, uglavnom u periodu kreditne ekspanzije, a čija je realizacija u toku. Za šest mjeseci nije bilo prijava krivotvorenog žiranstva. Ta pojava je kod banaka znatno suzbijena ili eliminisana.

“Za šest meseci ove godine procesuirano je 18 zahtjeva za zaštitu finansijskih prava klijenata/žiranata. Procesuirano je 16 prigovora klijenata i dva žiranata. Na banke se odnosilo 14 prigovora, a na mikrokreditne institucije (MFI) četiri”, precizirao je Kalač.

Većina podnijetih i procesuiranih prigovora odnosi se na period kreditne ekspanzije. Od 18 procesuiranih postupaka, okončano je 15, a tri su u toku. Procesuirano je 17 postupaka po prigovorima građana, a jedan postupak po prigovoru preduzeća.

 

Izvor: Rtcg

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top