Njemačka: Nedostaje čak milion stanova | Ekonomist

Njemačka: Nedostaje čak milion stanova

Živjeti u iznajmljenom stanu u njemačkim gradovima polako postaje luksuz. No manjak stanova ne igra nikakvu ulogu u predizbornoj kampanji. Makar je situacija kritična, rješenje nije na vidiku.

Za 30 eura se u Njemačkoj npr. može kupiti jedan srednje veliki buket cvijeća ili namirnice za nekoliko dana, kompjutersku igricu, knjigu… Ili toliko, prema studiji časopisa Finanztest košta mjesečno samo jedan jedini kvadratni metar stana u najboljem dijelu Münchena. Za stan od stotinjak metara to znači najam od 3.000 eura mjesečno. Bez režija.

Ovo je ekstremni primjer jer se radi o najskupljem gradu u Njemačkoj i dobrom položaju i opremi stana. No prosječna cijena unajmljenog stana je posljednjih godina u Njemačkoj porasla do neslućenih visina. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u Münchenu ali i ostalim atraktivnim većim gradovima poput Kölna, Hamburga, Düsseldorfa, Stuttgarta, Frankfurta ili Berlina se popela na preko 10 eura. U Münchenu je prosjek 11,18 eura. I za one koji se odluče na kupovinu stana situacija nije mnogo drugačija: 3.500 eura po kvadratnom metru nije rijetkost, a cijene vrtoglavo rastu jer je i potražnja nezapamćena. Jagma za velikim gradovima je posljedica procesa reurbanizacije.

“Više od pola pripadnika jednog naraštaja u međuvremenu studira. A ne studira se na selu nego u većim gradovima. Jasno je da gradovi privlače mlade”, kaže Susane Heeg, profesorica za geografski urbanizam na Univerzitetu u Frankfurtu. Ko to može priuštiti, nakon studija i ostaje u gradu.

Do 2020. bi, prema procjenama Saveznog instituta za gradnju i urbanizam (BBSR) godišnje trebalo biti izgrađeno 272.000 stanova kako bi se podmirile potrebe. Prema podacima Njemačkog saveza stanara (DMB) u Njemačkoj trenutno nedostaje milion stanova. No 2016. je izgrađeno samo 53.000 stanova, mnogo manje od potrebe. Posebno je kritična situacija s tzv. socijalnim stanovima za one s manjim prihodima. Prema podacima Pestel instituta iz Hannovera, u proteklih 10 godina je s tržišta nestalo preko 100.000 stanova sa socijalno pristupačnim cijenama.

Uzroke u ovom “nestanku” jeftinih stanova treba tražiti u velikim strukturnim promjenama na njemačkom tržištu posljednjih desetak godina. Mnogi opšinski stambeni blokovi su prodati privatnim investitorima, koncernima često sa sjedištem u inostranstvu.

“Ovi koncerni rade za svoje dioničare i zanima ih jedino dobit”, kaže Susanne Heeg.

Osim toga u vrijeme niskih kamata sve više građana kupovinu atraktivnog stana vidi kao neku vrstu penzijskog osiguranja. U “betonsko zlato” se više isplati investirati nego u nesigurne privatne penzione fondove.

Ovo ne mora biti namješten prizor: teško je preći čak i prvi “prag” i uopšte dobiti termin samo pogledati stan – nakon što ste stajali u dugom repu. To se redovno događa, čak i ako je stanarina već “paprena”.

Ova situacija najteže pogađa građane u “donjoj trećini građana po prihodima” kako to karakteriše Pestel Institut.

“Tek svaka peta osoba iz ovog segmenta ima izgleda doći do socijalnog stana”, stoji u jednoj studiji ovog instituta. DMB upozorava na sve učestaliju pojavu nestanka siromašnijih slojeva društva iz nekih četvrti. Sve to nekako podsjeća na Francusku gdje su zloglasne “Banlieues” na rubovima gradova već odavno stvarnost.

“I u Frankfurtu imamo situaciju gdje određene grupe građana više ne mogu priuštiti život unutar ‘gradskih zidina’. I onda imamo situaciju s neredima i tučama mladih koji tako odgovaraju na nezadovoljstvo uslovima u kojima žive”, kaže Heeg. Posljedice su mnogo šire. Građani koji plaćaju sve više stanarine, rjeđe putuju na odmor. I kulturne priredbe u središtima gradova sve češće posjećuje samo jedan sloj publike.

No problem je već odavno zahvatio i srednji stalež.

“Gotovo svaki stanar koji dolazi na savjetovanje ima neki problem”, kaže Lukas Siebenkotten iz DMB-a. No politika reaguje nevoljno kada je stanogradnja u pitanju. Doduše i demohrišćani i socijaldemokrati žele da podstiču stanogradnju. No u predizbornoj kampanji ova problematika se gotovo i ne spominje. “Potpuno nerazumljivo s obzirom na raspoloženje među građanima”, kaže Siebenkotte.

Situacija se sama od sebe neće smiriti, smatraju stručnjaci.

“Prije ili kasnije cijene će prestati da rastu i doći će do preokreta. Sve ima svoje granice. No, ne može se predvidjeti kada bi se to moglo dogoditi”, kaže Sussane Heeg.

Do tada će i dalje dugi redovi interesenata za stanove koji sežu i na ulicu biti svakodnevni prizor u velikim njemačkim gradovima.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top