Nikad lakše do posla u Njemačkoj | Ekonomist

Nikad lakše do posla u Njemačkoj

Zapadni Balkan spada u glavne regione sa kojima komunicira Centar za posredovanje strane radne snage u Njemačkoj.

Poslije njega dolazi Sjeverna Afrika, ali interesantne su i neke udaljenije zemlje kao na primjer Meksiko.

Za stolovima, odvojeni paravanima, sjede žene i muškarci. Na glavama su im slušalice s mikrofonom, pred njima – računari. Ono što izgleda kao klasičan kol-centar, zapravo je Virtuelni centar za dobrodošlicu njemačke Centralne agencije za posredovanje stranih radnika i stručnjaka (ZAV) u Bonu.

Na njemačkom i engleskom, po potrebi i rumunskom, albanskom i na drugim jezicima, tu se odvija telefonsko savjetovanje.

“Srpkinja sam, školovana medicinska sestra. Govorim malo njemački, ali još nemam zvaničnu potvrdu““Ja sam Marokanac, radio bih kao vozač kamiona, da li se moja vozačka dozvola priznaje?“ Ove godine je bilo oko 175.000 takvih poziva iz najrazličitijih zemalja.

Pri tome je telefonska centrala samo jedno od mjesta gde je aktivan ZAV koji radi u sastavu njemačke Savezne agencije za rad. Putem elektronske pošte, stigla su 32.200 upita, a 4.000 ljudi kontaktiralo je Centar preko internet-portala, u vidu pisane konverzacije uživo.

Njemačka sada aktivno traži kvalifikovane radnike – u okviru Evropske unije, ali i van nje. Težišni region je Zapadni Balkan, slijedi Sjeverna Afrika, ali u fokusu su i neke udaljenije države kao što je, na primjer, Meksiko.

Posebno se traže inženjeri, na primer u mašinogradnji, ali i računarski stručnjaci, kaže Karsten Klajn, predsjedavajući uprave ZAV. Osim toga, velika je i potražnja za njegovateljima i medicinskim osobljem.

“Postoje i zanimanja koja su deficitarna samo u pojedinim regionima Njemačke, kojima su potrebni, recimo, vozači ili organizatori špedicije“.

Znanje njemačkog – gdje je potrebno, gdje nije tako važno

Pored odgovarajuće kvalifikacije koja mora biti potkrepljena svjedočanstvom, druga velika prepreka na putu ka zaposlenju u Njemačkoj jeste – jezik.

Nivo znanja koji se traži zavisi od konkretnog zanimanja. U IT-branši znanje engleskog je odlučujuće, ali u oblasti njege, kao i u hotelijerstvu ili ugostiteljstvu, gdje je važan direktan kontakt s mušterijama ili pacijentima, kandidati moraju da govore dovoljno dobro njemački da mogu da se dobro sporazumijevaju, objašnjava Klajn. Moraju da razumiju šta gost hoće i da budu u stanju da čitaju njemačke tekstove i pišu na njemačkom.

Agencija ZVA radi zajedno sa biroima za zapošljavanje u partnerskim zemljama – trenutno posebno intenzivno sa partnerima sa Zapadnog Balkana. Nedavno je u Berlinu završen seminar za zaposlene u biroima rada u zemljama Jugoistočne Evrope.

Stalno se odvijaju i bilateralne posjete – trenutno je u Njemačkoj jedna delegacija iz Crne Gore koja sa njemačkim partnerima koordinira proceduru oko nalaženja posla i mogućim mjerama dokvalifikacije za zainteresovane građane te zemlje.

“Mi pokrećemo projekte i programe za nezaposlene u Crnoj Gori, koji će im dati šansu da najprije završe odgovarajuću obuku, a potom možda i nađu posao u Njemačkoj“, kaže zamjenik direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore David Perčubić. Obuka za njemačko tržište rada u pravilu traje dvije ili tri godine. Kandidati moraju znati njemački jezik i to bar nivo A1 ili A2.

Da li Njemačka doprinosi “odlivu mozgova”?

Klajn odbacuje prigovor da Njemačka svojim aktivnostima potpomaže “odliv mozgova”:

“Generalno za nas i druge evropske zemlje važi da ne dajemo prednost jednostranom putu, već dajemo ljudima mogućnost da se u Njemačkoj stručno orijentišu, da se dokvalifikuju, i onda se sa novim i dobrim iskustvima vrate na domaća tržišta“. Zbog toga se intenzivno sarađuje sa organizatorima u dotičnim zemljama.

Perčubić dopunjava iz crnogorske perspektive: “Projekte na kojima trenutno radimo pokrećemo prije svega zbog nezaposlenih u Crnoj Gori. Time želimo da što je moguće bolje iskoristimo naše resurse i legalizujemo radnu migraciju“.

Tako je nalaženje posla za kvalifikovane radnike iz inostranstva, kako izgleda, dobro za obe strane. ZAV ima pune ruke posla. Dežurni telefon, mogućnost dopisivanja uživo, i veze preko Skajpa, sve je to na raspolaganju od ponedjeljka do petka, a elektronskom poštom se upiti mogu slati u svako doba.

ZAV nastoji da angažuje kvalifikovane savjetodavce koji se razumiju u podnošenje prijava za posao, mogućnosti zaposlenja, i šta konkretno znači raditi u Njemačkoj – od cijena kirije pa sve do tarifa za zdravstveno i imovinsko osiguranje.

Slogan “Make it in Germany!“ može imati uspjeha samo ako se ljudi od samog početka otvoreno i realno informišu o šansama i teškoćama u ovoj zemlji.

Redakcija
Redakcija

Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top