Nezaposlenost rješavaju „umiranjem“ države | Ekonomist

Nezaposlenost rješavaju „umiranjem“ države

Pitanje nezaposlenosti u Hrvatskoj se praktično rješava samo od sebe, usljed velikog broja ljudi koji svakodnevno napuštaju zemlju, piše Dojče Vele.

Broj nezaposlenih od sredine 2015. i sredine 2016. godine opao je za čak 95.000, ali, naravno, takav pristup krije ogromne zamke i opasnosti koje nije teško uočiti, piše DW u velikoj analizi.

Istovremeno s padom nezaposlenosti, prema podacima HGK, broj zaposlenih porastao je za samo 14.000, što znači da je iz Hrvatske „nestalo“ 80.000 ljudi koji su tražili posao.

Odlazak radne snage, međutim, donosi daleko veće opasnosti za državu nego što je prividna korist od smanjenja nezaposlenosti, kao što su pad BDP i urušavanje penzionog sistema.

„Iako se iseljavanjem stvara manji pritisak na tržište rada, istovremeno se smanjuje i radno-aktivno stanovništvo, što u dužem roku može imati prilično negativne efekte, odnosno može ograničiti rast privrede. Posebno ako među iseljenima ima relativno puno mlađeg i obrazovanijeg stanovništva“, kaže za DW dr.sc. Iva Tomić sa Ekonomskog instituta Zagreb, koja se bavi ekonomikom rada i penzionim sistemima.

Kako se hrvatska privreda počela sa stidljivim oporavkom, poslodavci su ponovno počeli da zapošljavaju, međutim, mnogi se žale da uprkos i dalje velikom broju prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje, u pojedinim zanimanjima ne mogu naći radnike.

Poseban problem je sa visokoobrazovanim radnicima, prije svega u IT sektoru, a sve veći problem postaje i odlazak lekara. Takođe, kaže Tomić, prisutan je i nedostatak niskokvalifikovanih radnika, na primjer u građevinarstvu ili ugostiteljstvu.

A bez radne snage, bez ljudskog kapitala, nema rasta privrede. imajući u vidu demografska kretanja u Hrvatskoj, odnosno starenje stanovništva, iseljavanje mlađih građana može značiti da u budućnosti jednostavno neće imati ko da radi što automatski znači i ugrožen rast, kaže Iva Tomić.

Ističe da neke zemlje nedostatak radne snage u pojedinim zanimanjima nadomještaju „uvozom“ radne snage, ali Hrvatska nije u toj poziciji, jer i dalje nije privlačna.

Sve veći udio starije populacije uz povećano iseljavanje vremenom će ugroziti i penzioni sistem. Naime, već danas je odnos zaposlenih i penzionera 1,2:1, a uz postojeće trendove bi za nekoliko godina mogao i da se preokrene, ostavljajući pitanje kako će se finansirati penzije.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top