Nestabilan početak za akcije kompanije Snap | Ekonomist

Nestabilan početak za akcije kompanije Snap

Autor: The Economist

Prevod: Ekonomist.me

Foto: Reuters

Kada je Snap, matična kompanija aplikacije Snapchat za razmjenu poruka koje se brišu, popularne među tinejdžerima, objavila inicijalnu javnu ponudu 2. marta, njen 26-godišnji šef Ivan Špigl, učinio je sebe milijarderom (samo mu je Džon Kolison iz startapa za online plaćanja Stripe rival ovakvog mladalačkog tajkunstva). Da li će ulagači na tržištu uticati na ovo bogatstvo ostaje da se vidi. U prvim danima trgovanja akcije Snapa uvećane su 44 odsto, potom su pale 16 odsto u odnosu na vrhunac, što znači da je oko pet milijardi dolara nestalo ovih dana.

Nestabilnost će se, vjerovatno, nastaviti. Optimisti predviđaju da bi se tržišna vrijednost Snapa mogla više nego učetvorostručiti sa današnjih oko 26 milijardi, kako se bude povećavao broj korisnika i oglašivača. Veoma mali broj internet kompanija u posljednje vrijeme je izašlo na javno tržište, što njegovoj vrijednosti daje veliku oskudnost, kaže Rodžer Erenberg iz investicione kompanije IA Ventures, koja je u ranoj fazi. No, broj skreptika raste. Svaki analitičar koji je počeo da prati krtanje obveznica Snapa dao je negativnu ocjenu, dovodeći u pitanje njegovo visoko vrednovanje i naglašavajući sve izazove. Rast Snapa je posljednjih mjeseci usporen.

Ukupno tržišište kojem je namjenjen tek je 80 odsto onog kojeg ima društvena mreža Facebook i već je doprlo do 50 odsto baze potencijalnih korisnika u Americi, smatra Laura Martin iz investicione banke Needham. Snap ima nkonvencionalnu strukturu koja ulagačima u virtuelnom svijetu praktično i ne daje nikakvu moć. Ove sedmice pokazalo se da je grupa velikih institucionalnih investitora lobirala da indeksi provajdera kao što je MSCI ne uključe Snap u svoja mjerenja iz ovog razloga. Ovo još neće direktno pogoditi uticati na kretanje cijene akcija, ali se posmatra kao u izuzetak kod kojeg korporativno upravljanje ne pomaže.

Analitičari su takođe skrenuli pažnju na gubitke Snapa. Oni bi mogli porasti sa prošlogodišnjih 515 miliona dolara na nevjerovatnih 3,7 milijardi u 2017. godini, procjenjuje istraživačka kompanija Pivotal Research Group, ne uključujući nagomilane izdatke koji dospijevaju za isplatu zaposlenima. Tokom 2016. Snap je imao naknadu troškova u iznosu od 1,7 milijardi ili oko 1,4 miliona po zaposlenom, naspram Facebookovih 230.000 dolara ili Googleove 144.000 dolara po zaposlenom. Ovi izdaci prorjeđuju investiranje.

Prije izlaska na berzu postojala su visoka očekivanja da bi Snap mogao izazvati talas javne ponude tehnoloških startapova. Čak iako njihove akcije nastave da tonu, mnogi će i dalje odabrati izlazak na berzu, naročito kompanije koje se bave kreiranjem poslovnih softvera, koje prodaju IT alatke drugim preduzećima. Njihovi prihodi pouzdaniji su od onih koje ostvaruje Snap. Jedna softverska kompanija, MuleSoft, vjerovatno će izaći na berzu naredne sedmice. Takve kompanije ne privlače nemilosrdnu pažnju javnosti na način na koji to čine Snap i druge tehnološke zvijezde. Upravo to je ono na čemu im zavide.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top