Nema poboljšanja u ekonomiji regiona | Ekonomist

Nema poboljšanja u ekonomiji regiona

Brisel — Poslovni krugovi na Zapadnom Balkanu su veoma oprezni i ne vide da bi kratkoročno moglo doći do poboljšanja u ekonomijama regiona.

Problem regionalnih privreda je i dalje ključni problem kako da podstaknu privredni rast i zapošljavanje, a smanje budžetske manjkove i zaduživanje.

Oni, međutim, naglašavaju da je jedini način da se pokrenu rast i razvitak uspostavljanje sveobuhvatne regionalne politike usmjerene ka EU, zaključak je temeljne ekonomske studije o očekivanjima poslovnih krugova i javnosti u zemljama Zapadnog Balkana, izrađene za strategiju “Jugoistočna Evropa 2020” Savjeta za regionalnu saradnju u Sarajevu.

Balkanski barometar je objavljen danas u Briselu u okviru skupa “Dan regionalne saradnje”, uz učešće ministara i zvaničnika sa Zapadnog Balkana, predstavnika Evropske komisije i Evropskog parlamenta, evropskih analitičara koji prate razvoj u regionu.

Kad je riječ o očekivanjima javnosti, građana Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije i Srbije, ona su uglavnom usmjerena na otvaranje radnih mjesta, privredni rast, bolju socijalnu situaciju.

Uzroci toga se vide u lošem upravljanju vladinim i državnim poslovima, neefikasnoj vladavini zakona, rasprostranjenoj korupciji, a veliko nezadovoljstvo izaziva i činjenica da tranzicija i demokratske promjene i smjenjivanje vlada nisu donijeli nikakve promjene kad je riječ prevashodno o otvaranju novih radnih mjesta.

Stanovništvo Zapadnog Balkana u cjelini podržava regionalnu saradnju i ugrađivanje u Evropsku uniju.

Biznis krugovi u regionu, ističe se u Balkanskom barometru, naglašavaju da bi bili “spremni da povećavaju zapošljavanje… ali preovlađujuće osjećanje poslovnih krugova je da nisu mnogo optimistični u očekivanjima”. Štaviše, dodaje se, oni su “sučeljeni s pogoršavanjem izgleda u većini privreda, a svakako u Bosni i Hercegovini i Srbiji”.

I poslovni krugovi i javno mijenje u regionu očekuju prije svega veće investicije u proizvodnju i manjkavu infrastrukturu, a biznismeni predočavaju da su veliki problemi skopčani s likvidnošću, “finansijskom stiskom” zbog velikog nivoa nenaplativih kredita i rastućih troškova.

Poslovni ljudi su zabrinuti i zbog makroekonomskih problema, prije svega pitanja slamanja deficita i uravnoteženja budžeta.

Oni smatraju da je za privredni rast presudno važno poboljšati tehnologiju, ulaganja u ljudski kapital i infrastrukturu, kao i da vlade i vlasti mnogo bolje upravljaju privrednim i javnim poslovima.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top