Naučite da upravljate pažnjom vašeg tima | Ekonomist

Naučite da upravljate pažnjom vašeg tima

Šta biste rekli, koji je vaš najoskudniji resurs na poslu?

Većina ljudi, bez razmišljanja, kaže da je to vrijeme. Međutim, ja bih rekao da to baš i nije tako. Svi ljudi imaju jednako vremena, a opet, razlike u individualnoj produktivnosti mogu biti velike.

Bolji odgovor bio bi pažnja, koncentracija – vaš lični kapacitet da se posvetite pravim stvarima u pravom vremenskom intervalu. Herbert Simon, dobitnik Nobelove nagrade, još prije 40 godina, najavio je upravo to – pažnja postaje najdeficitarniji resurs.

Možda najveći izazov sa kojim se, kao radnici ili lideri, susrijećemo u radu, jeste upravljanje pažnjom. To je, zapravo, briga i disciplinovanost u raspodjeli vremena na različite aktivnosti, kao i način na koji druge podstičemo da se fokusiraju na prave stvari. Kako to postići?

Prvo, ako je pažnja vaš najoskudniji resurs, morate izbjeći sva ometanja sa strane. U praksi, to znači – ako, npr., pišete neki izvještaj – smanjite zvono telefona na „silent“, ugasite Outlook i Fejsbuk. Stvar je jednostavna, ali je nevjerovatno koliko često ovo ne uradimo i koliko lako nas neko ili nešto ovim putem dekoncentriše.

Drugo, i malo teže, jeste shvatiti kad imamo dovoljno informacija za to što treba da uradimo. Nekada je prikupljanje informacija bilo mnogo komplikovanije i zahtijevalo je mnogo više vremena, nego što je sada slučaj. Danas je problem što, i kada imamo dovoljno informacija, mi ne umijemo da prestanemo sa prikupljanjem. Kako izbjeći ovo? Pokušajte da, u postupku koji obavljate, postavite hipotezu ili odaberete argument za ili protiv, a da je potraga za informacijama usmjerena na podršku ili pobijanje tog argumenta. Ako ovaj način ne pomaže, jednostavno, postavite sebi rok do koga morate završiti potragu. U radu sa svojim saradnicima, ja se služim jednim lukavstvom – zahtjeve, koji uključuju prikupljanje informacija šaljem im pred kraj radnog vremena, kako bih izbjegao beskonačne pretrage.

Treće, iako živimo u vremenu opšte dostupnosti podataka, ne treba potcjenjivati značaj emocija i intuicije u dokazivanju ili pobijanju teze, koju smo postavili. Najuspješniji lideri uvijek su kombinovali racionalno razmišljanje sa intuicijom.

U vremenu kada imamo bezbroj izvora informacija, treba naći vremena i za razmišljanje. Shvatite to kao jednostavnu vježbu meditacije ili koncentracije – to, prosto, znači napraviti pauzu u toku dana, bilo da ste u gradskom prevozu ili da ste u teretani, tokom koje nalazite smisao i vezu između stimulansa, kojima ste bombardovani, i kada će vaše ideje počinju da se rađaju. Kada se osjećam rastrojenim, pola sata plivanja dovoljno je da očistim um i napravim dalji plan rada.

Sada se stavite u svoju, menadžersku ulogu. Sjećate se, kao i vaša, i koncentracija vašeg tima može se lako poremetiti. Oni su, takođe, veoma osjetljivi na znakove i stimulanse koji im dolaze odozgo, od vas. Ako, recimo, počnete priču o inicijativi smanjivanja troškova, privukli ste pažnju svojih zaposlenih, htjeli vi to ili ne. Promjene naziva radnih mjesta, rasporeda kancelarija, agende nedjeljnih sastanaka, do odluka o unapređenju pojedinaca – sve su to „kvake“, na kojima možete oblikovati poglede ljudi oko sebe na ono što je važno i što treba da bude vodilja u ponašanju.

Ako ste uspjeli da ovladate vještinom upravljanja pažnjom vašeg tima, ima još nekoliko stvarčica koje treba imati u vidu. Prvo, neka vaše poruke budu jednostavne i jasne. Ako svake nedjelje ističete različite stvari kao važne, zbunićete ljude oko sebe. Ali, ako im stalno dajete istu poruku, efekat na ponašanje vašeg tima biće značajan. Drugo, važno je da znate kako da pažnju svojih saradnika, sa podrazumijevanog fokusa, po potrebi, prebacite na drugi teren. Navešćemo primjer IT kompanije, koja je izgubila većinu tržišta u Aziji, zbog favorizovanja potreba Evropskog tržišta. Kako bi pažnju svojih saradnika prebacio na azijsko tržište, direktor je sa cijelim timom počeo da putuje na sastanke u azijsku ispostavu, imajući, pri tom, dva sastanka dnevno – prvi u Evropi, drugi u Aziji. To se pokazalo kao pravi način pokretanja pažnje prema azijskom tržištu, bez gubitka fokusa na evropskom.

Ne zaboravite da je naš glavni zadatak, kao menadžera, upravljanje ograničenim resursima. U industrijskoj eri, to su bili kapital i radna snaga. U informatičkoj eri, navikli smo na stav da su znanje i informacije oskudne sirovine, koje moramo optimalno spojiti i koristiti. Međutim, kako rekosmo, informacije su sve dostupnije, a znanje se sve lakše dijeli i usvaja. U takvom svijetu, pažnja postaje najnasušniji resurs. Moramo naći način kako da najpametnije upravljamo njome.

 

Author: Julian Birkinshaw, professor at London Business School
Redakcija
Redakcija

Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top