Na Palama “uhapšen” 22-godišnji Dejton | Ekonomist

Na Palama “uhapšen” 22-godišnji Dejton

Slučajnost ili ne, ali baš preksinoć, u Noći vještica, uhapšen je Dejton. Preciznosti radi, u policiji je po njegovom privođenju, kako to zakon i pravila službe nalažu, upitan za opšte generalije. On je odgovorio da se zove Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, ali da je poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum. I pored toga što već ima 22 ljeta i što je subjekt prava, on je „poslovno nesposoban“. Digresija… To, za one koji nisu pravnici, znači da ne može samostalno preduzimati pravne radnje, odnosno sticati prava i obaveze. Ali, kako svaka država u svom okviru ima sistem, koji se koliko toliko i kako tako brine i o ovoj „kategoriji“, tako i dejtonska BH ima svoj glomazni birokratski sistem. On je u slučaju 22-dišnjeg Dejtona očigledno zakazao… Jer, Dejton možda nije htio, ili slobodno se može reći, nije se smjelo dozvoliti da Dejtonu staratelj bude Željko Kuntoš. Da se vratimo na hapšenje…

– Osumnjičeni Željko Kuntoš uhapšen je zbog postojanja mogućnosti trgovine uticajem i zloupotrebom – saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Naime, inspektori Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a RS uhapsili su Željka Kuntoša poslije pretresa njegovog doma na Palama, u kojem su pronašli originalnu verziju Dejtonskog mirovnog sporazuma i to na engleskom jeziku. Nezvanična saznanja upućuju da je Kuntoš bivši pripadnik obezbjeđenja, opet bivšeg ministra spoljnih poslova RS Alekse Buhe, koji je bio učesnik svih mirovnih pregovora tokom ratnih devedesetih. No, ako je Buha bivši ministar, ne znači da je i Kuntoš bivši… On je i dalje aktivan pripadnik policijskih službi, a i dalje čuva štićene ličnosti.

Da li zasluge u službi ili možda rad za nekog iz „unutrašnjeg vrha“, ili pak nešto sasvim treće, dovele su do toga da on nezakonito prisvoji dijete zvano Dejton. Oni, kod kojih bi Dejton trebao da „živi“ prebacivali su krivicu sa jednih na druge, a Dejton im je bio u blizini, odnosno u svojoj domovini, BH, samo na očigledno pogrešnoj adresi.

Ako se napravi rekonstrukcija cijelog slučaja, već deset godina, Dejtonskom mirovnom sporazumu se gubi svaki trag. U Hrvatskoj tvrde da posjeduju izvorni primjerak ovog bitnog dokumenta. Ali, ako se pođe istočnije od Zagreba, prema Sarajevu i Beogradu, situacija je nejasna, za većinu… Onaj drugi dio, manjina, sigurno zna o čemu se radi. U Sarajevu je pokrenuta 2008.godine istraga o njegovom nestanku, ali je, opet gle čuda, obustavljena zbog zastare. Tadašnji šef tročlanog BH Predsjedništva, Željko Komšić, kategorično je tvrdio da je originalna verzija nestala iz arhiva samog Predsjedništva, ali da su uz sudjelovanje francuske ambasade Sarajevu dostavljene ovjerene kopije. Na ušću Save i Dunava situacija po pitanju nestalog djeteta Dejton slična kao i u Sarajevu. Ivica Dačić, šef srbijanske diplomatije i prvi potpredsjednik Vlade poručuje da je Dejton nestao nakon 5.oktobra 2000.godine. Suma sumarum, Sarajevo i Beograd ne haju za igubljenim djetetom. Ali, ne treba ih odmah kriviti, izgubi se taj osjećaj pripadnosti za nekog ili nekom i ta se „bol“ poslije nekoliko godina preboli. Objašnjivo je to i u psihologiji i u politici, budući da se zna da je Dejton nestao prije deceniju i više.

epa05133443 Bosnian police provides the building of the Presidency during the visit Qatar’s Emir Sheikh Tamim Bin Hamad Al-Than (3-L) during a welcoming ceremony in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, 29 January 2016. The Emir of Qatar is on an official visit to Bosnia and Herzegovina. EPA/FEHIM DEMIR

Sigurno se postavlja sada pitanje, zašto je taj 22-godišnji mladić tako posebno važan za BH, ali i za cijeli balkanski region. Zato što je on trebao da pokaže put za budući život Bosne i Hercegovine, one Bosne i Hercegovine koja je opet počela hodati 1995. godine nakon krvavo vođenih ratova tri sukobljene strane. Taj Dejton sadrži 24 razna aneksa i sporazuma koji su BH trebali pokazati koje i kakve stubove na kojim mjestima treba graditi. Zbog toga je važan… Mnogima je u onom „unutrašnjem vrhu“, bez obzira da li sjede u pozicionoj ili opozicionoj fotelji, odgovaralo to što je Dejton nestao.

Ko je najviše plakao zbog njegovog nestanka? Narod, građani BH u ona dva entiteta, deset kantona i jednom distriktu, ronili su najviše suza svih ovih godina. Možda su oni i znali smjernice ali su onemogućeni bili nešto uraditi, jer ova „unutrašnja vrhuška“ kaže da je Dejton nestao, te ga je svaki pojedinac unutar tog BH vrha mogao tumačiti onako kako mu najviše odgovara, a mnogi su pozivali na njegovu reviziju, pa iako tog izvornog dokumenta prosto nema.

Sada, kada je Dejton, odnosno njegov nezakoniti staratelj Željko Kuntoš uhapšen, jer su eto policijske radnje konačno rezultirale, vidjeće se dokle će se dalje stići sa cijelim slučajem, za koji su najviše zainteresovani Bosanci i Hercegovci. Trebala bi biti zainteresovana i vojska birokrata koja sjedi u uredima širom Bosne i Hercegovine jer će Dejton možda konačno dati domaće zadatke, koje je već odavno trebalo završiti. One pripadnike bosansko-hercegovačkog „unutrašnjeg vrha“ svakako će ova priča zanimati. Neće ih to „ućutkati“ ni malo, naprotiv… Poslužiće Dejton možda već za naredne izbore kao inspiracija i „laka i dobra priča“ za građane koji su ga oplakivali.

No, dobro je što se pojavio i poslije toliko godina. Sada, kada nisu turbulentne godine, barem ne kao one devdesetih i početkom 21.vijeka, trebalo bi da BH bude brižnija i bolja majka koja će ga čuvati od onih zlih pojedinaca sa ulice, pa makar oni nosili i uniformu policajca ili štitili kog unutrašnjeg dužnosnika…

Za one koji su rođeni u ovim čuvenim devedesetim, valja napomenuti o kojem 22-godišnjaku se cijelo vrijeme govori, opet da ne bude zabune… Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, mirovni je dogovor postignut u vazduhoplovnoj bazi Rajt-Peterson kod Dejtona, u američkoj državi Ohajo. Njime je trogodišnji rat, koji je buktao od 1992. do 1995. godine u BH, prekinut. Razgovori su se vodili baš u ovom periodu prije 22.godine od 1. do 21. novembra u pomenutom američkom vojnom centru.

 

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top