Na granicama EU i detektori laži | Ekonomist

Na granicama EU i detektori laži

Prema nekim podacima više od 700 miliona ljudi svake godine uđe u Evropsku Uniju. Pošto taj broj stalno raste, Brisel uvodi novu tehnologiju, a to su detektori laži na granicama.

Kako piše hrvatski “Večernji list”, a prenosi “Dnevni avaz”, od biometrijskih podataka koji se koriste, sada se pri čuvanju granica prelazi na biomarkere koji odaju govori li osoba istinu ili ne. Na nekoliko aerodroma u Mađarskoj, Grčkoj i Letoniji počinje testiranje sistema “iBorderCtrl”, razvijenog pod patronatom EU. Postupak provjere odvija se u nekoliko etapa. Prva se odvija prije putovanja, tako što će putnici putem onlajn aplikacije unijeti fotografije pasoša, vize i potvrde da imaju dovoljno novca za boravak u EU. Zatim će preko web-kamere odgovarati na pitanja “avatara”, kompjuterski generisanog graničnog policajca.

“Avatar” će biti personalizovan za svakog putnika, kompjuterski granični policajac biće istog pola kao i putnik, govoriće njegovim jezikom, a takođe će i vizuelno odražavati putnikovo etničko porijeklo.

Primjer pitanja je sljedeći: “Što imate u torbi?”, “Ako sada otvorite kofer, hoće li sadržaj potvrditi ono što ste mi upravo rekli?”

U fokusu će biti i izrazi lica koje putnik pravi, poput malih promjena na licu, odnosno mikropokreti. Analiza pokreta lica, naime, koji su često neuvježbanom oku nevidljivi, područje je kojim se desetinama godina bave naučnici, tvrdeći da baš ti mali pokreti lica odaju da li neko govori istinu ili laže. Nakon upoređivanja pokreta lica i odgovora, kao i analize dobijenih rezultata, putnik se smješta u jednu od dvije kategorije, niskorizičnu ili visokorizičnu. U toj fazi putnici dobijaju i informacije o njihovim pravima i procedurama, te upozorenje o ilegalnim aktivnostima.

_______________________________________________________________________________________________

Izvor: B92

 

 

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top