MWC 2017: Nokia 3310 s nesvakidašnjom baterijom | Ekonomist

MWC 2017: Nokia 3310 s nesvakidašnjom baterijom

Nova verzija planetarno najpopularnijeg mobilnog telefona svih vremena, modela Nokia 3310, predstavljena je u nedjelju na Svjetskom mobilnom kongresu MWC 2017 u Barseloni.

Ovaj telefon, ipak, neće biti svrstan u pametne, niti će, kako je saopšteno tokom predstavljanja, imati mogućnost direktnog povezivanja na internet pomoću 3G ili 4G, već samo 2G mrežu. Glavni adut nove verzije ovog modela je dugotrajna, zamjenjiva baterija, koja omogućava 22 sata razgovora ili čak 30 dana u standby režimu, što je u vremenu kada koristimo telefone koje svakodnevno povezujemo s punjačem izuzetno dobra vijest za veliki broj korisnika.

Kompanija Nokia i finski startap HMD Global na početku događaja predstavili su inovacije i novitete za 2017. godinu.

Pored modela 3310, koji je svakako privukao najviše pažnje, predstavljeni su i smartfoni Nokia 3, Nokia 5 i Nokia 6, čija je najava donekle bila u sijenci reizdanja popularnog modela, no koji svakako neće proći neopaženo među ljubiteljima Android uređaja, budući da imaju veoma dobar odnos cijene i kvaliteta.

Nokia 3, 5 i 6

Najjeftiniji i najjednostavniji smartfon iz ovog niza je Nokia 3, čija cijena je 139 eura. Riječ je o uređaju sa HD ekranom dijagonale pet inča, rezolucije 1.280 sa 720 piksela.

nokia 3 5 6Nokia 3 ima širokougaonu prednju kameru od osam megapiksela i zadnju od 13 megapiksela, dva gigabajta RAM-a i 16 gigabajta interne memorije, procesor Snapdragon 425 i Adreno 308 grafiku i fabrički instaliranu verziju operativnog sistema Android 7.0 Nougat.

Nešto skuplji, jači i veći model je Nokia 5, ponuđen po cijeni od 189 eura, sa HD ekranom dijagonale 5,2 inča. Pokreće ga Snapdragon 430 uz Adreno 505 grafiku, a dolazi sa dva gigabajta RAM-a i 16GB interne memorije.

Prvi kompanijin Android smartfon, Nokia 6, uz sada dodato specijalno izdanje Nokia 6 SE, prodavaće se od drugog kvartala ove godine po cijeni od 229, odnosno 299 eura.

Nokia 3310

Nova verzija 3310 ipak je ono što je bio razlog da ovaj dio MWC preko live videa na Facebooku i YouTubeu direktno pratilo oko 75.000 ljudi.

Uređaj dizajnom u velikoj mjeri podsjeća na model iz 2000. godine. Nakon što je njegova proizvodnja prestala 2005. činilo nam se da više nikada neće biti lansiran telefon tako pogodan za brzo kucanje poruka, no to se ipak dogodilo.

Nova Nokia 3310 ima zakriveljni VGA ekran dijagonale 2,4 inča, rezolucije 240 sa 320 piksela i fizičku tastaturu, poput prethodnika u odnosu na kojeg je tanja i lakša. Dimenzije su mu 115,6mm x 51mm x 12,8mm, a težak je 79,6 grama. Dodati su mu priključak za slušalice na vrhu, port za microUSB i slot za microSD. Po boji kućišta moguće je birati između originalnih tamno plave i sive, kao i novih — crvene i sive.

Ono čime se proizvođač može pohvaliti svakako je baterija od 1.200 miliamper sati, no uz malu potrošnju i mogućnost zamjene. Mjesec u standby režimu ili 22 sata razgovora nešto su što nijedan telefon današnjice ne pruža, a nadmašena je i trajnost starog modela koji je nudio 11 dana za standby ili dva i po sata za razgovor.

Uređaj na poleđini ima kameru od dva megapiksela, svakako, veoma skromnu, ali dovoljnu da posluži svrsi. Operativni sistem koji pokreće ovaj telefon zove se Nokia Series 30+, koji omogućava korišćenje aplikacja i Opera browsera.

Uz novi model 3310 vratila se i popularna igra “Snake” – u boji i sa naprednijom grafikom, koja se sada igra samo uz korišćenje tastera 4 i 6.

Cijena uređaja će, umjesto ranije najavljivanih 59, koštati 49 eura, a telefon će se na tržištima širom svijeta pojaviti u drugom kvartalu ove godine.

Nokia nekad i sad

Lansiranje ovog modela vratilo je pominjanje naziva brenda Nokia ponovo u fokus tehnološke javnosti. Nekadašnji finski gigant u godinama s kraja prošlog i početka ovog vijeka bila je neprikosnoveni lider na tržištu mobilnih telefona. Inovativnost koja se tada širila među korisnicima mnogima je pojednostavila upliv u svijet savremenih tehnologija kakve su do tada viđali samo na filmovima i to onima s elementima naučne fantastike ili predaleke budućnosti.

Sjetimo li se samo Kijanu Rivsa u “Matriksu” i njegove nokije 8110, Toma Kruza u “Suvišnom izvještaju” s nokijom 7650 ili Morgana Frimena u “Vitezu tame” s modelom 5800, shvatićemo i kolika je bila moć ovog brenda koja mu je osiguravala takav status.

NFC tehnologija

Međutim, sve brojnijoj konkurenciji nije trebalo previše vremena da za manje od deceniju otkako je bila na vrhuncu slave sustigne finsku kompaniju i ponudi tržištu takođe inovativne proizvode i to po mnogo nižoj cijeni. Još veći udarac Nokiji je zadala pojava smartfona, pa nakon što su Apple, Samsung i HTC lansirali prve touchscreen uređaje, činilo se da kompanija više nije inovativna. Ovo vjerovanje je, međutim, pogrešno, jer je upravo ova kompanija prva omogućila NFC (Near Field Communication) prenos podataka i ekrane koji su osjetljivi na dodir čak i kada korisnik nosi rukavice.

Takođe, mogućnost pravljenja fotografija u režimu panorame, koja je, kada se na modelima Sony, iPhone ili Galaxy pojavljivala, izazivala pravo oduševljenje, zapravo je Nokijina inovacija. Šta je tek značio PureView senzor na kameri koji je omogućavao pravljenje fotografija rezolucije od 41 megapiksela vremenom postaje sve jasnije, budući da nijedan od modela više klase danas to ne pruža, s obzirom da kvalitet slike unapređuju na drugi način, no svejedno, bilo je svakako riječ o revoluciji.

Finska ekonomija

Značaj Nokije bio je višestruk, pa dok je inovacijama obogaćivala tehnološko tržište, zahvaljujući njoj jačala je i finska privreda. Nokija i Finska jedan su od onih primjera u ekonomskoj praksi gdje jedna država dominantno zavisi od jedne kompanije.

Udio Nokijinog izvoza u finskom bruto domaćem proizvodu u vremenu kad su njeni proizvodi bili na vrhuncu iznosio je čak petinu, a jedno vrijeme udio poreza koji je plaćala ova tehnološka kompanija u ukupnom finskom porezu iznosio je čak 23 odsto.

Microsoftova akvizicija

Djelovalo je da je, otkako je internet stigao na mobilne telefone, Nokijin put postao trnovit, a tako je bilo sve dok je u septembru 2013. godine nije preuzeo Microsoft.

U početku nije bilo najjasnije kakve bi Microsoft koristi mogao da ima od ove akvizicije, no ubrzo se vidjelo da je potez bio ispravan, jer je za 7,2 milijarde dolara, što je za ovu vrstu industrije sitnica, obezbijedio ogromne resurse. Iako je tada djelovalo da Microsoft ovim činom spašava Nokiju, zapravo se dogodilo suprotno.

Kompanija iz Redmonda je za ovu akviziciju potrošila manje nego na kupovinu Skypea i čak upola manje nego što je Google izdvojio kada je preuzimao mobilno odjeljenje Motorole, koja je po nekadašnjem tržišnom udjelu i značaju, čak i u vrijeme najveće popularnosti uveliko zaostajala za Nokijom.

Neuspjeh s Lumiom

Nokijine Lumia smartfone pokretala je mobilna verzija Windows operativnog sistema i oni su bili najprodavaniji uređaji na toj platformi. Sa druge strane, tržišni udio Windows Phonea je, pored rastućeg Androida i iOS-a postajao neznatan, zbog čega je ovaj potez donekle bio i prirodan.

Prilikom akvizicije javnost se nije previše fokusirala na činjenicu da će Nokia vratiti sopstveni brend, jer je vrijeme u kojem se najavljivalo da će se to dogoditi djelovalo previše daleko. To se, međutim, ipak dogodilo.

Ana Nives Radovic
Ana Nives Radovic
The very first Montenegrin fintech author, financial analyst and author of "Dividing by Zero" scientific project.

Komentariši

Top