Možemo li da naučimo nešto od disciplinovanih Njemaca? | Ekonomist

Možemo li da naučimo nešto od disciplinovanih Njemaca?

Konzorcijum, koji je trebalo na svoj rizik da trideset godina upravlja dionicom auto-puta sada traži stotine miliona eura od države. To pokazuje da javna infrastruktura ne smije da se daje privatnicima, piše njemačka štampa.

Kada se na radiju čitaju informacije o gužvama i zastojima na drumovima, svaki vozač načulji uši. I prvo što tamo čuje uvijek su podaci o Auto-putu 1 (Autobahn 1), jer je on numerički prvi. Neparni brojevi su pri tome namijenjeni putevima koji mahom idu pravcem sjever-jug, dok su parni u pravcu istok-zapad. Najvažniji dio glasovitog A1 – sedamdesetak kilometara koji povezuje dvije najznačajnije njemačke luke Hamburg i Bremen – izgradili su nacionalsocijalisti za samo dvije godine i otvorili ga 1936. godine uz sve propagandne trikove ondašnjeg vremena.

Posle sedamdeset i kusur godina bilo je očigledno da toj dionici treba temeljna obnova, na pojedinim tačkama i proširenje. Njemačka vlada se odlučila na nešto što je do tada bilo tabu: takozvano javno-privatno partnerstvo. Ukratko, privatna firma dobija posao, finansira, gradi, održava put, a zatim ubira prihode od tranzita teretnih kamiona u sljedećih trideset godina (vozači privatnih automobila još u Njemačkoj ne plaćaju putarinu). Posao je predstavljen kao win-win situacija – umjesto da plaća iz budžeta, država plaća tek odricanjem od putarina, a privatnik snosi rizik. Takođe, korišćena je standardna mantra zagovornika privatizacije: privatnik sve može da uradi brže, jače, bolje nego država. 

U srijedu je “Zidojče cajtung” javio da je “A1 mobil” u pismu Ministarstvu saobraćaja upozorio da je konzorcijum pred bankrotom i zatražio finansijsku podršku države. Takođe, konzorcijum u kojem su tri firme tužio je SR Njemačku tražeći nadoknadu od 640 miliona eura zbog izostanka dobiti. Naime, firma se preračunala – prihodi od putarine koja se plaća za kamione nisu ni izbliza toliki kako su računali pre nego što su ušli u posao. Dio razloga je, piše ovaj njemački list, u finansijskoj krizi koja je nastupila baš na početku radova, a izazvala sunovrat teretnog drumskog saobraćaja. No ta kriza je davno prošla, a njemački makroekonomski pokazatelji su nikad bolji. Nejasno je na osnovu čega A1 mobil podnosi tužbu, ali se detalji vjerovatno kriju u ugovoru o javno-privatnom partnerstvu. Svi takvi ugovori su tajni. Tako javnost ne zna da li tu postoje klauzule koje zahtijevaju od države da privatnicima nadoknadi izostanak očekivanog profita. Kako bilo, njemačka štampa je u četvrtak puna komentara koji osuđuju “puzajuću privatizaciju autoputeva” jer na kraju, ovako ili onako, plaćaju građani iz svog džepa.

Izvor: Deutsche Welle

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top