MMF i ECB: Ni govora o otpisu grčkog duga | Ekonomist

MMF i ECB: Ni govora o otpisu grčkog duga

Nakon što je na izborima u Grčkoj pobijedila Siriza, koja se zalaže za prekid strogih mjera štednje, iz Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda poručuju da nema govora ni o kakvom otpisu duga Grčkoj.

“Evropska centralna banka ne treba da odluči da li je Grčkoj potreban otpis duga, ali je apsolutno jasno da ne možemo pristati na otpis potraživanja na ime grčkih obveznica u vlasništvu ECB.” To je nemoguće iz pravnih razloga, izjavio je član Izvršnog odbora te institucije Benoit Cœure.

Tokom dužničke krize, ECB je kupila velike količine grčkih hartija od vrijednosti, i još uvijek neke od njih drži u svom portfoliju. Otpis duga bi, kako ocjenjuje francuska agencija, bio jednak monetarnom finansiranju (štampanju novca radi spasavanja države od dugova), što je prema statutu ECB strogo zabranjeno.

Grčki narod je u nedjelju na parlamentarnim izborima, glasao u korist grčke levičarske partije Sirize, koja je obećala da će pregovorati o otpisu velikog dijela grčkog duga i okončanju strogih mjera štednje, što je posebno zabrinulo takozvanu “trojku” (EU, MMF i Evropsku centralnu banku).

Generalna direktorka MMF Christine Lagarde izjavila je da nema govora o brisanju grčkog duga i da je prioritet MMF dijalog s novim grčkim vlastima o programu strukturnih reformi.

“Nema govora o brisanju grčkog duga, jer je to pitanje jednakosti zemalja Evropske unije. Postoje interna pravila koje članice eurozone treba da ispune. Ne možemo da pravimo posebne kategorije za neku konkretnu državu”, rekla je Kristin Lagarde.

U okviru drugog plana međunarodne pomoći, ostaje još 3,6 milijardi eura da se isplati Grčkoj. Međutim, ta isplata je moguća ukoliko Grčka sprovede strukturne reforme kako to zahtijeva “trojka” kreditora.

“To uključuje reforme državnog aparata, sistema naplate poreza, kao i skraćivanje sudskih postupaka. To nisu mjere štednje, već suštinske reforme koje su još potrebne u Grčkoj”, rekla je Lagarde.

Siriza “oborila” cijenu nafte?

Terminske cijene nafte su tokom trgovanja u Aziji pale, nakon što je grčka ljevičarska partija Siriza odnijela pobjedu na parlamentarnim izborima u Grčkoj, što će, prema ocjenama analitičara, nanijeti novi udarac oslabljenom euru.

Barel američke “lake” nafte (WTI) za isporuku u martu pojeftinio je na merkantilnoj berzi u Njujorku 57 centi na 45,49 dolara, dok je barel sjevernomorske nafte tipa “brent” za martovsku isporuku na tržištu u Londonu pojeftinio 48 centi na 48,31 dolar, prenosi France presse.

“Odmah po otvaranju robnih berzi, cijene nafte su pale. Vjerujemo da je na pad uticao ishod izbora u Grčkoj”, izjavio je investicioni analitičar singapurske kompanije Phillip Futures, Daniel Ang.

 

Izvor: Beta, Novosti
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top