Ministartvo poljoprivrede optimistično po pitanju napretka | Ekonomist

Ministartvo poljoprivrede optimistično po pitanju napretka

Na današnjoj press konferenciji Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, ministar poljoprivrede Petar Ivanović, saopštio je sljedeće učinke u 10 ključnih tačaka:

1. Ispunjena su sva mjerila u pregovaračkim poglavljima 11, 12 i 13

Usvajanjem Zakona o bezbjednosti hrane i Zakona o šumskom reproduktivnom materijalu, Vlada Crne Gore i Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, ispunili su sva mjerila koja je pred nas postavila Evropska komisija u pregovaračkim poglavljima 11, 12 i 13. U roku od 18 mjeseci urađene su tri strategije, tri akciona plana, sprovedena je kategorizacija objekata, usvojeno 12 zakona, itd.

Pored mnogobrojnih inicijativa, ministar je istakao da za njega postoji samo jedan prioritet: poljoprivreda i ruralni razvoj. “Predano se radi na izradi pregovaračkih pozicija za sva tri poglavlja. Nikog nismo čekali i već smo uradili sve tri pregovaračke pozicije. Sada ulazimo u fazu razmjene mišljenja i testiranja pojedinih zahtjeva, nakon čega će pregovaračke pozicije biti upućene Vladi Crne Gore na usvajanje” – rekao je ministar Ivanović.

  1. Podrška održivom korišćenju planinskih pašnjaka

U skladu sa Agrobudžetom za 2015. godinu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja obradilo je sve pristigle zahtjeve za pružanje podrške korišćenju planinskih pašnjaka. Administrativna i kontrola na terenu sprovedena je tokom jula, avgusta i septembra. Pravo na podršku ostvarilo je 1.423 poljoprivredna proizvođača, koji su sa 20.189 uslovnih grla boravili na crnogorskim katunima. Iznos podrške je 9€/UG ili ukupno 181.701€. Isplate će biti realizovane naredne nedjelje. “Primijećujemo pozitivan trend ukurupljivanja gazdinstva. Naime, broj uslovnih grla po gazdinstvu povećan je sa 12,5 (2010) na 14,2 (2015). Najveći broj korisnika premija je iz Bijelo Polja, Nikšića, Berana, Mojkovca i Kolašina” – rečeno je na konferenciji.

  1. Podrška stočarskoj prozivodnji

U skladu sa Agrobudžetom za 2015. godinu Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja obradilo je sve pristgle zahtjeve za isplatu premija, i u periodu jun-avgust 2015. godine izvršilo administrativnu i terensku kontrolu.

Tabela 1. Premije u stočarskoj proizvodnji

Zbirni prikaz odobrenih zahtjeva po vrstama za mjeru 1.1.1 za 2015. godinu
R.brMjeraBr. vlasnikaPriplod. grlaGrla za premijuPremija u €
1Premije po grlu za krave i priplodne junice3.039  26.15013.954 €      979.580,00
2Premije po grlu za priplodne ovce1.094101.89758.137 €      465.096,00
3Premije po grlu za priplodne koze   161 13.808  8.978 €        71.824,00
 UKUPNO4.294141.85581.069 €  1.516.500,00

Izvor: Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

  1. Podrška za unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka

Bolji kvalitet sirovog mlijeka preduslov je za bolji kvalitet finalnog proizvoda. Zato je i ove godine Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja opredijelilo sredstva za podršku unapređenju kvaliteta sirovog mlijeka koja su za 50% veća nego prethodne 2014. godine. Iznos od 150.000€ opredijeljen je za nabavku opreme za unapređenje kvaliteta sirovog mlijeka.

Osim povećanja iznosa u odnosu na 2014. godinu:

  • pojednostavljene su procedure prijavljivanja i odobravanja zahtjeva za podršku;
  • raspisan je poziv odmah po usvajanju Agrobudžeta i produžen rok trajanja na 7 mjeseci (od 01.04.-31.10.2015.);
  • proširili krug korisnika podrške (osim proizvođača koji mlijeko predaju registrovanim mljekarama ove godinu uključeni su i proizvođači koji se bave proizvodnjom mliječnih proizvoda koje stavljaljaju u promet na bilo koji način – od prodaje na gazdinstvu, nakupcima, na tržnicama ili putem maloprodajnih objekata);
  • ubrzana je dinamika obrade primljenih zahtjeva. Naime, kontrola i odlučivanje po pristiglim zahtjevima vrši se i u toku trajanja Javnog poziva;
  • povećana je premija za kvalitet mlijeka sa 0,01 na 0,03€.

Cilj je da što veći broj poljoprivrednih proizvođača iskoristi ukazanu priliku i sa 60% podrške nabavi opremu za unapređenje kvaliteta svog proizvoda.

Ukoliko bi i ovi zahtjevi bili odobreni ukupna vrijednost isplaćene podrške će biti 35.302,21€.

Poziv za podršku otvoren je do 31.10.2015. godine, da opredijeljena sredstva po ovoj mjeri iznose 150.000€ i da se daje podrška u iznosu od 60% investicije.

  1. Otkup mlijeka

U avgustu mjesecu ukupno je otkupljeno 2.305.686 litara mlijeka.

Tabela 2: Otkupljene količine mlijeka za prvih osam mjeseci u periodu 2010-2015

 201020112012201320142015
januar1,685,6561,625,2661,680,6261,854,4091,933,0441,831,118
februar1,555,7091,487,8501,271,5841,692,1511,789,6391,728,988
mart1,678,3131,572,9791,685,9741,844,5581,969,2711,923,084
april1,720,2561,761,6481,734,2181,915,3331,976,8051,968,590
maj1,947,0641,938,5842,005,4402,116,0552,032,9202,217,878
jun2,034,3381,997,1952,119,9332,206,7262,194,7212,305,707
jul2,129,2722,192,3432,202,9592,303,0492,311,8962,330,535
avgust2,228,1022,099,1622,152,7552,233,4292,388,1832,305,686
Ukupno14,978,71014,675,02714,853,48916,165,71016,596,47916,611,586

Izvor: Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Sve premije za otkupljeno mlijeko obezbijeđene su i isplaćene poljoprivrednim proizvođačima na vrijeme.

  1. Anketa o radnoj snazi za II kavrtal u 2015. godini

Prema Anketi o radnoj snazi sprovedenoj za II kvartal 2015., ukupan broj aktivnog stanovništva iznosio je 247.800, Broj zaposlenih iznosio je 226.100. U poljoprivrednim djelatnostima broj radno angažovanih lica za pomenuti period iznosio je 17.500 ili 7,7% ukupno radno angažovanih lica na teritoriji Crne Gore. Od navedenog broja, 8.000 se odnosio na pripadnike muškog pola, dok je broj radno angažovanih žena iznosio 9.400. 

Tabela 2: Anketa o radoj snazi u poljoprivrednim djelatnostima, I, II, III i IV kvartal, u hilj.

 2011 2012 2013 20142015
IQIIQIIIQIVQIQIIQIIIQIVQIQIIQIIIQIVQIQIIQIIIQIVQIQIIQIIIQIVQ
9,110,112,810,89,510,714,37,48,67,512,97,414,111,811,811,514,517,5

Izvor: MONSTAT

Poređenja radi, u odnosu na isti kvartal 2014. godine, u II kvartalu 2015. broj radno angažovanih u poljoprivredi je viši za 48,3% ili 5.700 lica. U odnosu na II kvartal 2013. veći je za 133,33% ili 10.000 lica.

Grafik 1: Anketa o radoj snazi u poljoprivrednim djelatnostima, I, II, III i IV kvartal, u hilj.

Izvor: MONSTAT

  1. Biljna proizvodnja

Zvanično objavljeni podaci u godišnjem izvještaju o biljnoj proizvodnji ukazuju na pozitivan trend i povećanje korišćenog poljoprivrednog zemljišta gotovo u svim kategorijama.

 

 Tabela 3. Korišćeno poljoprivredno zemljište po kategorijama, 2007 – 2014. 
ha20072008200920102011201220132014
Korišćeno poljoprivredno zemljište222.223,2221.703,3221.536,5221.297,6222.914,4222.890,6223.131,0230.321,2
Oranice4.436,84.518,04.602,94.428,75.720,35.716,15.812,16.898,4
Okućnice i/ili bašte2.002,42.021,82.041,42.032,42.017,22.028,81.992,11.832,4
Vinogradi2.471,62.497,62.532,82.535,72.629,22.697,02.701,82.703,3
Voćnjaci- plantazni770,3773,6774,5779,1964,5966,2970,71.099,6
Voćnjaci- ekstenzivni742,7745,8746,6751,1997,9999,61.004,21.156,8
Rasadnici32,132,132,132,132,132,132,147,3
Višegodišnje livade i pašnjaci211.767,3211.114,4210.806,2210.738,5210.553,1210.450,8210.618,0  216.583,4

Izvor: MONSTAT

Tabela 4. Proizvodnja žita,  2007 – 2014.

20072008200920102011201220132014
Požnjevena površina, ha       
Pšenica313,2313,2320,8278,3504,3515,6669,7738,6
Raž46,551,583,466,7175,6156,6161,5182,9
Ječam206,4208,3213,6193,5431,8414,3405,0423,7
Ovas166,9180,0162,9158,8183,6179,6207,2209,9
Kukuruz za zrno444,1439,9432,1443,5608,2588,2569,1650,3
 Prinos, t/ha
Pšenica2,43,53,63,43,22,83,42,9
Raž1,12,93,13,13,12,13,62,9
Ječam1,22,92,82,82,62,32,92,7
Ovas1,12,42,52,62,51,62,82,3
Kukuruz za zrno2,53,63,83,84,23,25,25,1
Proizvodnja, t
 Pšenica751,71.096,21.154,9946,21.613,81.443,72.300,92.158,6
 Raž51,2149,4258,5206,8544,4328,9573,6527,2
 Ječam247,7604,1598,1541,81.122,7952,91.182,31.147,3
 Ovas183,6432,0407,3412,9459,0287,4585,0475,9
 Kukuruz za zrno1.110,31.583,61.642,01.685,32.554,41.882,22.945,93.304,6

Izvor: MONSTAT

Proizvodnja žita u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu:

  • Pšenica
    • povećanje požnjevene površine u hektarima (10,3%)
    • smanjenje proizvodnje u tonama (6,2%)
  • Raž
  • povećanje požnjevene površine u hektarima (13,3%)
  • smanjenje proizvodnje u tonama (8,1%)
  • Ječam
  • povećanje požnjevene površine u hektarima (4,6%%)
  • smanjenje proizvodnje u tonama (3,0%)
  • Ovas
  • povećanje požnjevene površine u hektarima (1,3%)
  • smanjenje proizvodnje u tonama (18,6%)
  • Kukuruz za zrno
  • povećanje požnjevene površine u hektarima (14,3%)
  • povećanje proizvodnje u tonama (12,2%)

Tabela 5. Ukupna proizvodnja povrća, lubenica, dinja i krompira; 2007 – 2014.

Požnjevena površina, ha20072008200920102011201220132014
 Crni luk114,0108,0115,2108,2110,3113,6115,8122,4
 Paradajz229,1232,7230,8233,2108,5110,9114,4114,1
 Paprika195,4201,7199,8199,8166,0173,0179,0179,6
 Dinje39,639,740,140,146,046,346,249,6
 Lubenice245,4246,0247,8248,1305,1306,8306,4471,2
 Krastavac59,563,569,971,149,042,946,946,9
 Pasulj100,8100,4101,4100,9102,9123,3138,994,0
 Kupus348,1355,1370,9374,1373,6371,1379,2316,3
 Krompir1.693,41.695,31.716,31.696,61.797,61.855,51.880,72.137,7
 Prinos, t/ha
 Crni luk12,816,916,618,017,614,916,717,6
 Paradajz32,933,333,433,634,032,933,831,0
 Paprika25,526,225,126,325,623,223,322,5
 Dinje28,329,929,829,829,929,329,925,8
 Lubenice38,340,440,340,340,339,540,432,4
 Krastavac29,432,231,731,833,428,630,732,2
 Pasulj4,66,77,46,76,95,67,08,9
 Kupus14,725,926,328,927,924,529,133,0
 Krompir10,513,115,114,616,511,815,314,5
 Proizvodnja, t
 Crni luk1.459,21.825,21.912,31.947,61.941,31.692,61.938,72.151,4
 Paradajz7.537,47.748,97.708,77.835,53.689,03.648,63.862,73.533,3
 Paprika4.982,75.284,55.015,05.254,74.249,64.013,64.169,44.042,9
 Dinje1.120,71.187,01.195,01.195,01.375,41.356,61.380,81.279,7
 Lubenice9.398,89.938,49.986,39.998,412.295,512.118,612.368,815.260,4
 Krastavac1.749,32.044,72.215,82.261,01.636,61.226,91.441,31.511,6
 Pasulj463,7672,7750,4676,0710,0690,5965,7837,5
 Kupus5.117,19.197,19.754,710.811,510.423,49.092,011.034,710.442,3
 Krompir17.780,722.208,425.916,124.770,429.660,421.894,928.866,531.097,0

Izvor: MONSTAT

 

Proizvodnja povrća, lubenica, dinja i krompira u 2014. godini u odnosu na 2013.:

Ø  Crni luk o    povećanje požnjevene površine u hektarima (5,7%)o    povećanje proizvodnje u tonama (10,9%)Ø  Krastavac o    povećanje požnjevene površine u hektarima (0,1%)o    povećanje proizvodnje u tonama (4,9%)
Ø  Paradajz o    smanjenje požnjevene površine u hektarima (0,3%)o    smanjenje proizvodnje u tonama (8,53%)Ø  Pasulj o    smanjenje požnjevene površine u hektarima (32,3%)o    smanjenje proizvodnje u tonama (13,3%)
Ø  Paprika o    povećanje požnjevene površine u hektarima (0,4%)o    smanjenje proizvodnje u tonama (3,1%)Ø  Lubenice o    povećanje požnjevene površine u hektarima (53,8%)o    povećanje proizvodnje u tonama (23,38%)
Ø  Dinje o    povećanje požnjevene površine u hektarima (7,36%)o    smanjenje proizvodnje u tonama (7,32%)Ø  Kupus o    smanjenje požnjevene površine u hektarima (16,6%)o    smanjenje proizvodnje u tonama (5,6%)
Ø  Krompiro    povećanje požnjevene površine u hektarima (13,7%)o    povećanje proizvodnje u tonama (7,8%) 
  1. Pojava karantisnkog organizma azijske strižibube

Fitosanitarna uprava dobila je prvi izvještaj sa nalazom karantinskog organizma azijske strižibube (Anoplophora glabripennis). Odrasla jedinka azijske strižibube pronađena na teritoriji Opštine Budva, Lastva Grbaljska, na obali riječice Drenovštica, u neposrednoj blizini glavnog puta koji vodi od Jaza prema Tivtu. Azijska strižibuba nije prisutna u Crnoj Gori i njeno širenje prouzrokovalo bi velike štete na značajnom broju vrsta listopadnog drveća. Zbog sve učestalijih pojava ove štetočine u državama članicana EU (Austrija, Njemačka, Francuska, Italija, Holandija, Velika Britanija), Evropska Komisija je u junu ove godine donijela Odluku 2015/893 o hitnim mjerama za sprečavanje unošenje i širenja Anoplophora glabripennis. Fitosanitarna uprava radi na prenošenju ove odluke u naše zakonodavo.

Moguće je da će se izdati mjere zabrane uvoza ili posebne ulsove uvoza za pojedine vrste bilja i drveta (Acer spp., Aesculus spp., Alnus spp., Betula spp., Carpinus spp., Cercidiphyllum spp., Corylus spp., Fagus spp., Fraxinus spp., Koelreuteria spp., Platanus spp., Populus spp., Salix spp., Tilia spp. i Ulmus spp.)

  1. Podrška edukaciji

Vrtili se pčelari iz Bolonje.

Organski proizvođači su u Francuskoj.

Vinari idu na prezentaciju vina u OIV u Pariz.

Pripremamo još dva do tri odlaska poljoprivrednika do kraja godine.

  1. Vodovodi

Danas se otvara vodovod Liša – Nikolići – Brajalovića brijeg

Redakcija
Redakcija

Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top