Ljubazniji šefovi, manje stresa, veća produktivnost | Ekonomist

Ljubazniji šefovi, manje stresa, veća produktivnost

Pitanje vjekovima staro: Da li je bolje biti dobar šef kojeg će svi zaposleni da vole? Ili, biti oštar kao ekser i tražiti poštovanje i težak rad? Uprkos nedavnom entuzijazmu za uvođenje meditacije na radnom mjestu, kao i stvaranje vertikalne organizacije, većini ljudi druga grupa je bolja.

Tradicionalna paradigma izgleda bezbjednije: biti čvrst i malo distanciraniji od zaposlenih. Ljudi koji rade za vas treba da vas poštuju, ali ne i da se toliko zbliže sa vama da zaborave ko je glavni. Uostalom, ako ste vi šef koji brine o svojim zaposlenima više nego što treba, zar vas to neće učiniti mekšim? Zar to neće značiti da ćete biti manje poštovani? Da će zaposleni slabije raditi?

Nova istraživanja na području poslovne organizacije pružaju iznenađujuće odgovore na ova pitanja.

Strogi šefovi često pogrešno misle da ukoliko vrše dodatni pritisak na zaposlene da će to podići produktivnost. Ono što pritisak povećava je stres, a istraživanja su pokazala da stres za sobom povlači i veći broj grešaka. Pored toga, negativno utiče na zdravlje. Ispitanici koji su učestvovali u studiji, radili su u različitim kompanijama. Studija je pokazala da su izdaci za zdravstvo za 46 odsto visočiji u onim preduzećima u kojima su radnici više izloženi stresu, u odnosu na ona sa manje stresa. Pored toga, stresno okruženje navodi radnike na otkaz i potragu za boljim poslom.

A da li je bolje raditi sa dobrim menadžerima? Da li njihovi radnici bolje prolaze, i jesu li ljubazniji šefovi na dobitku?

Nasuprot opšte-prihvatljivom mišljenu, istaživanje Adama Granta je pokazalo da ljubazniji ljudi mogu biti prvi u svom poslu, ukoliko ne dozvole drugima da iskorišćavaju njihovu dobrotu. Drugo istraživanje je pokazalo da menadžeri i lideri koji predstave sebe kao tople i dobre i prije nego uspostave hijararhiju, bolje utiču na svoje radnike. Zašto je to tako? Razlog je jednostavan – radnici imaju više povjeranja u nekog ko je dobar i ljubazan.

Takav način ophođenja može čak i da doprinese smanjenju stresa. Dok je naš mozak programiran na opasnost (bilo da je u pitanju razjareni lav ili šef), on se oslobađa stresa onda kada osjeti dobrotu. Mnogobrojne studije funkcionisanja mozga su pokazala da, kada se u odnosu sa nekim osjećamo sigurnim, količina stresa je smanjenja. U prevodu, dobar šef može biti dobar za srce.

Kada se sve sumira, dolazi se do zaključka da ukoliko između šefa i radnika postoji odnos ispunjen povjerenjem i saradnjom, to stvara srećnije okruženje u kojem zaposleni pomažu jedni drugima i postaju produktivniji na dugoročne staze. Jasno je da se dobrota na poslu mora početi vrjednovati više. A, uz malo vještine, naći će se i način da budete prijatniji, a da vas radnici ne doživljavaju kao mekušca. I onda, možda ćemo svi biti srećniji na poslu.

Izvor: hbr.org

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top