Litecoin – kriptovaluta sa bržim rastom vrijednosti od bitcoina | Ekonomist

Litecoin – kriptovaluta sa bržim rastom vrijednosti od bitcoina

Interesovanje za bitcoin obuhvatilo je i druge digitalne valute, poput ethereuma i litecoina, i uvuklo ih u vrtlog moderne zlatne groznice.  

Litecoin se ovih dana kreće od 250 do 325 dolara, na početku godine vrijedio je tek četiri dolara.

Litecoin je kreiran 2011. godine, kao alternativa bitcoinu, a funkcioniše na decentralizovanoj mreži blockchain, samo što, za razliku od bitcoina, može da proizvede blok informacija, koji uključuje enkriptovane podatke, te detalje o transakcijama, a na svaka dva minuta, što je četiri puta brže od bitcoina.

Litecoin postoji mnogo duže od drugih alternativa, poput ethereuma and bitcoin cash valute, a, kao i one, može da se koristi za sigurno čuvanje fizičkog novca, koje ne zahtijeva imena korisnika ili detalje o bankovnim računima.

Važno je i da je prilično brži, te zahtijeva manje energije od bitcoina, te i to da su naknade za transakcije znatno niže, obično manje od jednog dolara.

Ovu digitalnu valutu razvio je Charlie Lee, nekadašnji inženjer u Google-u, a tako što se interesovao za kod bitcoina, te želio da o njemu više sazna.

Nazvao ga je “srebrom, u odnosu na bitcoin zlato“, a sada je direktor inženjerskog odjeljenja u okviru najveće platforme za trgovinu kriptovalutama – Coinbase.

Ako se uzmu u obzir sve informacije, rast vrijednosti litecoina bio je ove godine brži od rasta vrijednosti bitcoina.

Jedni tvrde da je upravo interesovanje za bitcoin doprinijelo tome, dok drugi misle da se radi o tome da investitori žele da ulažu u različite kriptovalute, te se bar donekle osiguraju ako jedna od njih doživi krah.

Rastu vrijednosti je donekle doprinijelo i angažovanje kreatora valute, budući da se Lee, za razliku od onih koji podržavaju bitcoin, tokom godine pojavljivao na svim velikim konferencijama, te govorio o značaju litecoina, i njegovim mogućim primjenama.

Do litecoina se dolazi na sličan način kao i do bitcoina – kupovinom skupog super-računara koji bi se koristio za rudarenje (što nije realan scenario za većinu običnih smrtnika, budući da je, pored cijene računara, tu i nezanemarljiva suma koja bi morala da se izdvoji za plaćanje električne energije), ili preko platformi za razmjenu kriptovaluta, te bitcoin ATM-a, koji funkcionišu kao običan ATM, te omogućavaju uplatu novca koji bi se koristio za kupovinu kriptovaluta.

Naravno, neophodno je i da se otvori digitalni novčanik na sajtovima poput Blockchain.info, te tako stvori prostor za čuvanje kriptovaluta.


Izvor: GdeInvestirati/B92/PC PRESS

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top