Lekić: Naša ekonomija ne može podnijeti povećanje poreza | Ekonomist

Lekić: Naša ekonomija ne može podnijeti povećanje poreza

Bivši ministar finansija Radoje Žugić najavio je mjere štednje koje su neophodne da bi pokrili naš budžetski deficit i smanjili naš ukupni javni dug.

Mjere koje su predložene prvenstveno dolaze u trenutku kada ih nije moguće realizovati, a ministar Žugić je imao vremena u svom mandatu da ih predloži i pokuša realizovati, ocijenio je u izjavi Portalu Analitika ekonomski analitičar Siniša Lekić.

Najave mjera koje se odnose na povećanje PDV-a, uvođenja poreza na penzije i neke druge zahvate u sferi finansija potpuno su u ovom momentu deplasirane i kao takve predstavljaju samo dio predizborne propagande. Ova konstatacija  je  samo najava  šta bi se dogodilo kada bi Žugić dobio mandat za novog ministra finansija. Preporuke su osnov za potvrdu povjerenja na novim izborima, no nakon utrošenog vremena u Ministarstvu finansija  učinjeno nije preporuka za realizaciju ovih projekata. Prije nego pojasnimo našu finansijsku situaciju sa stanovišta deficita i ukupnog javnog duga treba konstatovati da je stanje u budžetu alarmantno, jer kako ga drugačije okarakterisati kad i pored zaduženja od preko 650 miliona eura postoji deficit koji se pokriva novim zaduženjem. Deficit se odnosi na usklađivanje finansija sa novim zakonom o zaradama  u javnom sektoru koji je stupio na snagu, a za koji nisu obezbjeđena sredstva, kao i sa naknadama za majke koje premašuju uveliko planirani iznos u budžetu – istakao je Lekić.

U vrijeme predizborne kampanje, naglašava, ove probleme u budžetu nije moguće rješiti.

– Najmanje je to moguće uvođenjem novih poreza. Eventualnim aranžmanom sa MMF-om  bi se mogao pokriti ovaj deficit. Znamo da mi nismo do sada koristili MMF za zaduživanje, prvenstveno zbog uslova koje oni propisuju.To se odnosi na smanjenje državne administracije i mnoge druge mjere koje su bolne za političku strukturu na vlasti, jer  to direktno utiče na glasače, što u vrijeme tijesne pobjede na izborima nije preporučljivo. Stoga nova Vlada treba da izvrši veliki zaokret u planiranju narednog budžeta i postavi temelje održivosti istog, a ne deficite peglati novim zaduživanjima i to ad hok i u hodu, što je veliki udar na našu ekonomiju – kaže Lekić.

MMF je, nastavlja analitičar, preporučljiva opcija, ali ona je vrlo bolna pa se od nje bježalo, a svakako da je mnogo jeftinija i zahtjeva da se novac ne preliva u javnu potrošnju i na taj način podstiče rast BDP-a koji u tom slučaju pokriva deficit u budžetu.

MMF je rješenje na duži rok, a nama uvijek trebaju trenutna rješenja i zato pribjegavamo komercijalnim kreditima koji su daleko skuplji i nepovoljniji. Zato predložene mjere nisu realne i više su pokušaj  opravdanja stanja koje je stvoreno upravo radom MF-a pod rukovodstvom  Žugića. Vjerojatno da ove predložene mjere nisu mogle da se realizuju u redovnom mandatu jer nije postojala politička volja za njih, a rješavanje problema se odlagalo za neko drugo vrijeme – rekao je Lekić, predlažući da se nakon formiranja nove Vlade pristupi ozbiljnim mjerama koje će sanirati postojeće stanje.

Tu prevashodno mislim na  aktiviranje MMF-a kao mehanizma koji u početnoj fazi doživljava težak udar, ali dugoročno rješava problem. Naš kreditni rejting je u padu i zato se kamate na uzete kredite povećavaju i naš javni dug grabi prema cifri od 70% BDP-a. Peglanje javnog duga i deficita moguće je samo rastom privredne aktivnosti i stvaranjem uslova za otvaranje novih radnih mjesta, dok povećanje poreza svih vrsta podrazumjeva ekonomiju koja to može podnijeti, što naša svakako ne može. Sve ovo govori da je upravljanje našim finansijama bilo neracionalno i bez poštovanja ekonomske struke, a politika i politički interesi su prevagnuli u realizaciji budžeta i dovođenja do učestalog deficita. Štednja i restriktivne mjere nisu motorna snaga koje će izvući jednu posrnulu ekonomiju kao što je naša – zaključio je Lekić.

Izvor: Analitika

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top