Kreditni bum prvi znak krize | Ekonomist

Kreditni bum prvi znak krize

Nagli rast kredita, odnosno njihov odnos prema BDP najbolji je indikator za predviđanje krize saopšteno je juče na konferenciji o stabilnosti finansijskog sistema na Univerzitetu Donja Gorica.

Predstavljajući rezultate istraživanja o sistemu za ocjenu i praćenje finansijske stabilnosti, direktorica Instituta za strateške studije i prognoze dr Jadranka Kaluđerović je kazala da se u svijetu odustaje od previše sofisticiranih makroekonomskih modela i okreće jednostavnijim indikatorima koji su se pokazali kao efekasniji za predviđanje krize.

MMF je predložio kao ključni indikator odnos kredita i BDP. Evropska centralna i Banka za međunarodna poravnanja utvrdile su da taj indikator jedini u pravo vrijeme i na pravi način predviđa krizu“, kazala je Kaluđerović i dodala da je taj indikator potrebno dalje razvijati.

Razvoj

Potrebno je napraviti indikator koji bi mjerio cjelokupnu zaduženost domaćinstava i privatnog sektora. Trebalo bi napraviti procjenu zaduženosti prema bankama i napraviti sofisticiraniji, ali jednostavan indikator koji bi nam davao osnovne informacije o stabilnosti finansijskog sistema” objasnila je Kaluđerović.

Predstavnica Centralne banke dr Marijana Mitrović-Mijatović, je kazala da su instrumenti kojima ovaj regulator raspolaže ograničeni tako da se njihova uloga svodi na efikasnu superviziju.

Instrument obavezne rezerve se pokazao neefikasnim. Kad imate pad i rast ekonomije teško je obaveznom rezervom kontrolisati kreditni rast koji vodi pregrijavanju i proizvodi balon na tržištu imovine i ostale aktive. Njegovo pucanje proizvodi negativne efekate u bilansima banaka i u realnoj ekonomiji. Po sistemu spojenih sudova ta se nestabilnost prenosi dalje“, kazala je ona i podsjetila da su to indikatori koji pokazuju da postoji sistemski rizik.

Teško je, istakla je, govoriti o međubankarskom tržištu jer tržište likvidnosti ne postoji, a ako i postoji jako je skupo.

Bez obzira što svi instrumenti CBCG idu ka finansijskoj stabilnosti ako ne možete da finansirate tu stabilnost u smislu likvidnosti već ste oslonjeni na dopunske izvore, to remeti ravnotežu na tržištu“, kazala je ona.

Promjene

Predsjednik UO Sosijete Zeneral banke dr Milorad Katnić je kazao da su banke suočene sa sve većom regulacijom što će poskupljivati ovaj biznis i biti izazov za manje banke.

Uz to sve globalne mreže Fejsbuk, Amazon, Gugl… razmišljaju da ponude bankarske usluge. Digitalne valute će potpuno promijeniti funkcionisanje i banaka i novca. Ovo su krupne promjene i niko sa sigurnošću ne zna kako će se to odraziti na budućnost“, kazao je Katnić, koji smatra da je izražen rizik ponovne krize zbog kapitalnih zahtjeva, visokog novoa loših kredita i niske profitabilnosti banaka.

Direktor Komisije za hartije od vrijednosti dr Zoran Đikanović je skrenuo pažnju na sve veću digitalizaciju, konkurenciju koja dolazi iz nebankarskog sektora koji nije pod regulacijom, a raspolaže velikim novcem i nudi velike usluge. Funkcionalna regulacija je zato, kako je ocijenjeno na skupu, naprednija od institucionalne.

Regulatori se trude da ublaže krize ali često pogoršaju stvari. Što se ekonomija više stisne više će se tražiti alternativni načini da se završi posao“, upozorio je Katnić.

Ekspanzija azijskih banaka

Dr Zoran Ćirović je upozorio da velika tržišta u razvoju, kakvo su kinesko i indijsko, nijesu bila pogođena krizom pa su njihove banke počele da pokazuju dvostruku prednost.

Imaju manje rigidne propise i bolje apsorbuju efekte novih mjera zahvaljujući relativno uspješnim ekonomijama u kojima posluju. U 1999. evropske banke su imale 42 odsto učešća u tržišnoj kapitalizacij top 25 banaka na svijetu, a 2012. njihov udio je pao na 14 odsto. Banke tržišta u razvoju nijesu imale nijednog predstavnika u ovoj grupi 1999, a danas imaju sedam. Profiti kineskih banaka prije krize 2007. bili su četiri odsto ukupnog profita najvećih 1.000 banaka na svijetu, a 2011. su dostigli trećinu, što je fascinantno, jer su profiti evropskih banaka pali sa 46 na šest odsto“, kazao je Ćirović.

Izvor: Pobjeda

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top