Ko su američke kongresmenke koje su postale Trampov trn u oku? | Ekonomist

Ko su američke kongresmenke koje su postale Trampov trn u oku?

Rat između Donalda Trampa i četiri kongresmenke Demokratske stranke ne jenjava, a retorika kojom se služi predsjednik SAD bez presedana je u modernoj američkoj političkoj istoriji. Iako bi neki rekli da su sve četiri članice “Ekipe”, kako su prozvane, ostvarile američki san, Tramp tvrdi da one nisu dovoljno Amerikanke i da mrze zemlju čije su poslanice.

Izbori za Kongres krajem prošle godine donijeli su većinu demokratama u Predstavničkom domu, ali i u političku arenu SAD ubacili novu generaciju gladijatora – samoprozvanih “Pravednih demokrata” (Justice Democrats), čiji je glavni motiv iskorenjivanje uticaja novca na političare u Vašingtonu.

Agresivno napadajući politički establišment, ljevičarska grupacija, koja je u Predstavnički dom došla zalažući se za rušenje statusa kvo, nametnula je nove teme u učmali i uspavani donji dom.

Četiri kongresmenke Aleksandrija Okasio-Kortez, Rašida Tlaib, Ilhan Omar i Ajana Presli, posebno su se istakle u napadima na republikanske kolege, a više puta su se sukobile i sa vođstvom Demokratske partije.

Od kada su preuzele pozicije u januaru, ulile su novu energiju u progresivno krilo stranke, ali i postale prilično kontroverzne figure zbog žestokog kritikovanja odnosa SAD i Izraela.

Zbog toga, a i svog porijekla, stekle su centralno mjesto u Trampovom obračunu sa “neprijateljima SAD”.

Ko su četiri kongresmenke?

Vjerovatno najpoznatija od sve četiri je Aleksandrija Okasio-Kortez, koja je u žižu medija dospjela kada je prošle godine u 14. distriktu Njujorka pobijedila Džoa Kraulija, jednog od najmoćnijih ljudi u Demokratskoj stranci.

Iznenađujuća pobjeda tada 28-godišnje konobarice portorikanskog porijekla (sa diplomom Bostonskog univerziteta), koja se nikada prije toga nije bavila politikom, donijela joj je veliku medijsku pažnju, koju je ona pametno iskoristila da predloži progresivne ciljeve, poput Zelenog nju dila – plana po kojem bi se SAD sveobuhvatno uhvatile u koštac sa problemom globalnog zagrijevanja.

Kao ljevičarka podržava reformu zdravstvenog sistema, podizanje cijene rada na 15 dolara po satu (što je prije neki dan usvojeno u Predstavničkom domu) i otpisivanje studentskih dugova, koji su ove godine dostigli nevjerovatnu brojku od 1,6 biliona dolara.

Harizma i činjenica da je pripadnica generacije milenijalaca omogućili su joj je da komunikaciju sa biračima prebaci na društvene mreže, gdje ima milione pratilaca.

Njena koleginicaAjana Presli prva afroamerička kongresmenka iz Masačusetsa, a do svoje fotelje u Predstavničkom domu došla je pobijedivši u sedmom okrugu Bostona Majka Kapuana(koji je 20 godina držao tu poziciju).

Za razliku od Okasio-Kortez, Presli je iskusna političarka, koja je čitavu deceniju prije prošlogodišnje pobjede bila u gradskoj skupštini Bostona, u koju je ušla kao prva Afroamerikanka.

Zagovornica je reforme pravosudnog sistema, a javno je govorila o tome da joj je tokom većeg dijela djetinjstva otac bio u zatvoru i da je žrtva silovanja.

Velika je protivnica trenutnog odnosa prema migrantima i među prvima je govorila o teškim uslovima zatvorenih migranata i, prema njenim riječima, humanitarnoj katastrofi na granici sa Meksikom.

Rašida Tlaib izabrana je 2018. kao prva Amerikanka palestinskog porijekla u Kongresu, a ona i koleginica Ilhan Omar takođe su i prve muslimanke u vrhovnom zakonodavnom tijelu SAD.

Predstavlja 13. okrug u Mičigenu i bila je i prva muslimanska poslanica u toj američkoj državi. Ima 14 braće i sestara, a prva je u svojoj porodici koja je završila srednju školu i koledž.

Poput svih članova progresivnog krila Demokratske stranke, predvođenog Bernijem Sandersom, Tlaib je zagovornica sistema univerzalnog zdravstvenog osiguranja, podizanja cijene rada, brisanja studentskih dugova i reforme imigracione politike.

Takođe je velika kritičarka politike SAD prema palestinskom pitanju i uticaju izraelskog lobija u Vašingtonu.

Za razliku od njene tri koleginice, Ilhan Omar nije rođena u SAD, već je tu došla kao izbjeglica iz Somalije prije više od 20 godina.

Sa 17 godina, početkom novog milenijuma, dobila je državljanstvo, a prošle godine je pobijedila na izborima za predstavnika petog okruga Minesote u Kongresu.

I ona je pobijedila uz podršku “Pravednih demokrata”, upozoravajući na uticaj koji velike korporacije i bogati donori imaju na političare i promovišući iskorjenjivanje korupcije.

Osim univerzalnog zdravstvenog osiguranja, podizanja cijene rada, brisanja studentskih dugova, reforme krivičnog pravosuđa i politike prema migrantima, Omar je i velika kritičarka odnosa prema Palestincima, upoređujući Izrael sa aparthejd državom.

Burne reakcije je izazvala prije par mjeseci kada je kritikovala uticaj moćne proizraelske lobi grupe AIPAC u Vašingtonu.

Takođe je i jedna od najglasnijih kritičarki despotskog režima u Saudijskoj Arabiji i nekoliko puta je pozivala da se Rijadu uvedu sankcije.

“Ako im se ne sviđa, nek se vrate odakle su došle”

Kampovi za prihvat migranata na granici sa Meksikom, čiji su surovi uslovi držanja ljudi u kavezima obišli svijet prilikom posjete američkog potpredsjednika Majka Pensa, doveli su do oštre reakcije demokrata.

Međutim, poslije nekog vremena i dosta prepucavanja i uvreda sa obje strane, establišment Demokratske partije polako je počeo da ublažava kritike i distancira se od lijevog, progresivnog krila, kojem pripadaju i četiri mlade kongresmenke.

Uvidjevši da neće dobiti bolju priliku da se obračuna sa četiri popularne mlade zvijezde, Tramp je prošle nedjelje osuo paljbu. Kritike na svoj račun prebacio je na čitavu zemlju, predstavljajući da su napadi na njega u stvari napadi na SAD.

– Vrlo je zanimljivo vidjeti progresivne demokratske kongresmenke, prvobitno iz zemalja čije su vlasti potpuno katastrofalne, najgore, najkorumpiranije i najnesposobnije na svijetu (ukoliko uopšte imaju funkcionalnu vlast), sada glasno govore narodu SAD, najvećoj i najmoćnijoj naciji na svijetu, kako da vodi svoju državu. Zašto se ne vrate i poprave potpuno pokvarena i kriminalom opustošena mjesta iz kojih su došle. Onda nek se vrate i pokažu nam – naveo je Tramp na Tviteru.

Izgleda da niko nije rekao američkom predsjedniku da su tri od četiri kongresmenke koje je napao rođene u SAD.

Da se njegovoj glasačkoj bazi dopalo šta je rekao pokazao je miting u Sjevernoj Karolini, kada je masa uzvikivala parole: “Pošalji je nazad, pošalji je nazad”.

Na njihove povike američki predsjednik rekao je da slobodno idu.

– Neka odu. Uvijek nam govore kako da vodimo državu. Kako da uradimo ovo ili ono. Znate šta? Ako im se ne sviđa, recite im da odu. Samo kažem, njihov je izbor. Mogu da se vrate kad god hoće, ali vi znate da one ne vole ovu zemlju. U nekim slučajevima mislim da je mrze”, rekao je Tramp, nakon čega je čitava sala ponovo počela da viče: “Pošalji je nazad, pošalji je nazad” – poručio je prvi čovjek Bijele kuće.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top