Klasteri (2. dio) | Ekonomist

Klasteri (2. dio)

piše mr Filip Mihailović

Predhodni tekst  je bio uvod u klastersko poslovanje, u ovom tekstu govorimo o tome koje sve prednosti klaster može da donese preduzetnicima i malim kompanijama, te ukazujemo na boljitak klasterskog udruživanja. Kod interesnog udruživanja više različitih poslovnih subjekata najbitnije je znati cilj, odnosno, zašto je baš taj cilj odabran, kojim aktivnostima će se ostvariti, kakvi kompromisi i podrška će biti neophodni da bi se odabrani cilj ostvario. Podrazumijevani opšti cilj svakog klastera je zaštita zajedničkog interesa, a pored toga svaki klaster mora da ima svoju misiju kojoj će težiti kao i ciljeve te svrhu svog postojanja. U klasteru preduzeća i zajedničkim snagama su usresređeni na određene ciljeve a oni i dalje samostalno obavljaju svoj posao. Ukratko klaster je skupina više lica okupljenih u formalnu ili neformalnu grupu a okuplja ih ista ideja, problem ili način poslovanja a sve u cilju postizanja boljih uspjeha.

Primjer: Desetak proizvođača sira i mlijeka iz katunske nahije udružili su se u klaster koji ima za cilj prevazilaženje administrativnih biznis barijera sa kojima se suočavaju pomenuti preduzetnici. Misija je da se navedene barijere pojednostave i time se olakša sama administrativna procedura. Aktivnosti koje će ovaj klaster, kao pravno lice, uspostaviti jesu: intezivni pregovori sa institucijama od značaja, pregovori sa ministarstvima, lokalnom samoupravom, distributerima i kupcima. Klaster će se intezivno usresrediti na rješavanje ovih problema jer snagom jednog pravnog lica ujedinjeno je desetak malih (pravnih lica) proizvođača koje zastuplja klaster kao dominantnija skupina na tržištu. U klasteru se uvijek moraju definisati uloge i odgovornosti među partnerima, zbog uspješnijeg poslovanja. Klaster počiviva na team work-u. Time se ističe identitet klastera, što
omogućava potencijalnim poslovnim partnerima ili klijentima da ga prepoznaju kao poželjan za saradnju.

Ciljevi klastera su nešto drugačiji nego ciljevi pojedinačnih članica i ne smeju da budu u konfliktu sa interesima članica. Evo u nastavku neki od ciljeva:

  • udruživanje prema vertikalnim ili horizontalnim principima radi ostvarivanja novih poslova za članice klastera,
  • povećanje konkurentnosti, stručno usavršavanje i primjena novih znanja, razmjena iskustava,
  • primjena inovacija u poslovanju,
  • osvajanje novih tržišta, razvijanje kvalitetnijih oblika saradnje sa dobavljačima, kupcima, distributerima i slično,
  •  sprovođenje zajedničkih aktivnosti u segmentima poslovnih procesa,
  • rješavanje zajedničih ili sličnih biznis barijera,

U komunikaciji sa članovima postojećeg klastera imao sam priliku da čujem niz prednosti o kojima su mi govorili, potrudiću se da ih taksativno nabrojim te ću kroz ovo nabrajanje dati odgovor na pitanje – Koje su prednosti i mane uključivanja u klaster? Jedan od najznačajnijih razloga stvaranja klastera na regionalnom nivou je konkurentska prednost na (globalnom) tržištu. Izlazak na tržište je omogućen svakom privrednom
subjektu koji zadovoljava zahjteve tog tržišta. Mala i srednja, pa čak i velika preduzeća, najčešće nisu u mogućnosti da samostalno ispune sve zahjteve tržišta, pa se udružuju po principu klastera i tako osvajaju svoj dio “kolača” na određenom tržištu. Na taj način se sprovodi klasterizacija, prioritetno
proizvoĊaĉa i vršioca usluga, kako bi se postigla dodatna vrednost zajedniĉkog,
konkurentnog proizvoda na tržištu. Udruživanje može da donese članicama klastera širok spektar beneficija, navedenih u brojnim referencama, kao na primjer:

  • stvaranje potencijala za proizvodnju većeg obima – korišćenje prednosti ekonomije obima,
  • poboljšanje kvaliteta proizvoda,
  • povećanje proizvodnje te povećanje izvoza,
  • smanjenje troškova kroz zajedničku nabavku sirovina (opreme, kadra itd),
  • smanjenje troškova marketinga kroz zajednički nastup na tržištu,
  • pristup novim tržištima,
  • pristup finansijskim tržištima,
  • povećanje pregovaračke snage, što podrazumijeva da preduzeća udruženim, komplementarnim snagama ugovaraju poslove većeg obima i učestvuju u javnim konkursima za koje pojedinačno nemaju kapaciteta,
  • smanjenje zaliha čĉlanicama klastera (bolje veze sa dobavljačima ili saradnja sa konkurentnim članicama u klasteru),
  • olakšan pristup finansijskim sredstvima i fondovima,
  • dobijanje povoljnijih kredita nego što to mogu mala i srednja preduzeća pojedinačno,
  • obezbjeđenje kreditnih garancija na nivou klastera, zajednički nastup kod sponzora, kreditora, finansijera i slično,
  • povećanje fleksibilnosti poslovanja,
  • jačanje stručnosti kadrova i razmjena “know-how” među članicama,
  • povećanje obima inovativnosti,
  • olakšan pristup novim tehnologijama,
  • smanjenje troškova razvoja novih proizvoda,
  •  zajednička ispitivanja kvaliteta, testiranje proizvoda, ispitivanje potreba tržišta te vršenje analiza potreba potrošača,
  • bolji pristup ciljnom tržištu,
  • lakše dostupno i efikasnije korišćenje specijalizovanih usluga i radova,
  • jačanje neformalnih veza, što vodi ka stvaranju novih ideja.

Država, lokalne samouprave, ministarstva te druge državne službe imaju interes da podrži razvoj klastera iz sljedećih razloga:
– zbog mogućnosti veće produktivnosti,
– zbog lakše identifikacije i rješavanja problema u preduzećima,
– zbog bržeg prodora inovacija u preduzeća,
– podsticanja lokalnog javno-privatnog partnerstva,
– lakšeg uključivanja privatnog sektora u razvoj,
– zbog činjenice da klaster postaje dio internacionalne komunikacione mreže.

 

Nakon svega navedenog, dobro je razmisliti da li Vam je potreban klaster? Ko bi bio dio Vašeg klastera? Šta bi ste klasterom riješili kroz njegovu misiju i ciljeve? Kakve bi ste vi i članice klastera benefite ostvarili? Da li je vrijedno?

Evo par savjeta kako da inicirate klaster :

  1. Potražite preduzetnike (kompanije) slične vašoj koje posluju geografski blizu vas i djelatnosti sličnoj ili istoj vašoj. Napomenuo bih da ih ne gledate kao konkurente.
  2. Inicirajte i napravite zajednički sastanak, predstavite ideju klastera, govorite o benefitima i napravite početni plan aktivnosti na koje bi se klaster usresrijedio u narednom periodu.
  3. Dogovorite uloge, pravila i obavežite se da ćete ih poštovati u cilju sticanja zajedničkih interesa.
  4. Definišite jednu osobu koja će raditi menadžerske aktivnosti unutar klastera, tako da će biti zadužena za praćenje i kontrolu rada dogovorenih aktivnosti.
  5. Periodično se sastajte, analizirajte i poboljšajte komunikaciju kroz razmjenu iskustava, te postignute rezultate na realnoj osnovi. Razvijaj te buduće planove.

Formiranjem klastera može se samo napredovati i ostvariti različiti benefiti.

Nastaviće se… 

Filip Mihailović
Filip Mihailović

Rođen (1991.) i radi u Kotoru.
Po zanimanju magistar nauka marketing menadžmenta.
Kontakt: filip.mihailovic@ekonomist.me

Komentariši

Top