Kini ne ide dobro, a to neko mora da plati | Ekonomist

Kini ne ide dobro, a to neko mora da plati

Ekonomska situacija u zemljama u usponu nije više ružičista, jer njihovom glavnom klijentu, Kini, više ne ide tako dobro…

Američki dolar i dalje skače dok njihove valute gube vrriednost, a cijene sirovina padaju.

Sve to loše utiče na zemlje sa rastućim ekonomijama nad kojima se nadvio olujni oblak, smatra kanadski ekonomski analitičar i novinar, Ričard Dipol.

Valute ovih zemalja su već pod uticajem “ciklona”, turska lira je izgubila vrijednost za 15,5 odsto u odnosu na američki dolar, malezijski ringit osam odsto, brazilski real 22 odsto, dostižući najnižu vrijednost u poslednjih 12 godina.

Indeks MSCI tržišta azijsko-pacifičkih akcija, koji registruje monetarne turbulencije 25 zemalja, pao je prošle nedelje na najniži nivou u poslednjih pet godina.

Valute zemalja jugoistočne Azije nisu nikada bile tako slabe još od monetarne krize 1997-1998. koja je potresla čitav region i svjetske berze, ocjenjuje Dipol za kanadski list Pres.

Pad vrijednosti valute, ekonomski teoretičari obično tumače kao dobru vijest za tu zemlju, jer ona podstiče izvoz, ali ovog puta to nije slučaj. Ekonomski rast pojedinih “zvijezda” u grupi zemalja u usponu, među kojima su i Brazil, Indonezija ili Čile, na najnižem je nivou u poslednjih šest ili sedam godina.

Izvoz zemalja u usponu je, umjesto da raste, od marta do kraja maja ove godine na godišnjem nivou smanjen 14,3 odsto. Riječ je o najvećem padu od 2009, kada je američka finansijska kriza bila na vrhuncu.

Venecuelanska valuta, bolivar, na nezvaničnom tržištu vrijedi manje od jednog centa američkog dolara, što je pad od 75 odsto u proteklih pet godina.

Ironija je to što su monetarne vlasti i vlade pojedinih zemalja izvršile devalvaciju njihovih moneta prije godinu dana, snizivši kamatnu stopu, kako bi povećali konkurentnost i stumulisali izvoz.

Ali, ta strategija je propala, i vlasti tih zemalja razmišljaju o povećanju kamatnih stopa. Postoje četiri osnovna razloga za takvu situaciju.

Prvi razlog je taj što svetska ekonomija usporava. Tražnja iz Evrope i SAD ostaje slaba uprkos obećavajućem oporavku američke privrede.

Drugi razlog je to što cijene sirovina padaju. U teškoj ekonomskoj situaciji, potrošnja metala, nafte i različitih prirodnih resursa je smanjena što dovodi do ozbiljnog pada cijena sirovina, koje su glavni izvor prihoda velikog broja zemalja sa rastućim ekonomijama.

Čileanska nacionalna valuta pezo je ove godine izgubila vrijednost od osam odsto, dok je istovremeno cijena bakra, čiji je najveći proizvođač na svijetu upravo ova južnoamerička zemlja, pala za 17 odsto.

Osim nedavnog kraha šangajske berze koji zabrinjava investitore, i kineska ekonomija je na silaznoj putanji, posebno proizvođački sektor, kao i tržište nekretnina, dva glavna potrošača sirovina.

Svi očekuju da američka Uprava federalnih rezervi poveća referentnu kamatnu stopu krajem decembra. Takva odluka, iako ima veliku podršku, rizikuje da ubrza rast dolara na štetu najkrhkijih valuta.

Pad vrijednosti valuta zemalja u usponu ne predstavlja samo opasnost za finansijska tržišta, već može imati i ozbiljne posljedice na ekonomskom planu. Oslabljena valuta dovodi do poskupljenja uvoznih mašina i proizvoda prerađivačke industrije, što podstiče inflaciju. Rentabilnost lokalnih preduzeća je dovedena u pitanje.

Indonezija je, na primjer, važan izvoznik nafte. Pojeftinjenje sirove nafte i ostalih izvoznih sirovina utiče loše na standard građana, jer je među njima veliki broj prezaduženih koji će se teško osloboditi duga ukoliko rupi i dalje bude nastavio da pada.

Dug nekih od ovih zemalja se nagomilova, jer su se zadužile u američkim dolarima. Za sada, oblaci se nagomilavaju, ali još ne donose oluju.

Ostaje da se vide posledice povlačenja investicija u ovim zemljama. Socijete Ženeral banka ocjenjuje da je oko 14 milijardi dolara u akcijama i obveznicama povučeno sa tržista zemalja u usponu u kešu u roku od tri nedelje, od sedmog do 28. jula, zaključuje kanadaski Pres.

Izvor: b92

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top